S. Gajić — Lomljenje jezika od Kulina bana do današnjeg dana
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Vuk i jezik « SRPSKI JEZIK I SRPSKI JEZICI « Intervjui « S. Gajić — Lomljenje jezika od Kulina bana do današnjeg dana
Stranice: [1]   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: S. Gajić — Lomljenje jezika od Kulina bana do današnjeg dana  (Pročitano 2325 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
Full Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 151



« poslato: Decembar 28, 2010, 08:41:39 pm »

*

LOMLJENJE JEZIKA OD KULINA BANA DO DANAŠNJEGA DANA

Da Bošnjaci ne odustaju od namjere da stvore takozvani bosanski jezik, pokazuje i internet stranica www.bosanski.ba, koju je prije tri mjeseca kreiralo Udruženje mladih lingvista i prevodilaca BiH.

Akademik Slobodan Remetić ističe da na prostoru između Slovenije i Bugarske postoji samo jedan lingvistički jezik i to srpski, a da su ostalo politički jezici.

U BiH se dešava repriza prilika iz vremena austrougarske okupacije, kada je Benjamin Kalaj pokušao da stvori hibridnu i naciju i jezik, odnosno bosanski jezik, kako bi odvojio teritorije i od Srbije i od Hrvatske, a to je propalo već 1907. godine — naglašava Remetić.

Kako je istakao, sada je povampirena Kalajeva težnja sa ciljem stvaranja unitarne Bosne i bosanke nacije, u kojoj će glavni biti Bošnjaci i njihov jezik.

Tačno je da se nikome ne može nametati kako će zvati svoj jezik, ali po deklaraciji EU, svako može svoj jezik zvati svojim imenom, ako je taj jezik drugačiji od drugih u toj zemlji. Međutim, ovdje situacija nije takva, jer je u osnovi srpski jezik, što dovodi u pitanje da li Bošnjaci svoj jezik mogu zvati bosanskim — istakao je Remetić.

Akademik Remetić navodi da Bošnjaci koriste već izgrađen jezik, koji uporno nastoje da preimenuju.

Sve je Vukovo, i jezički sistem, i fonetika, i morfologija, sintaksa, te orgomna leksika, a samo dolazi do nadgradnje terminologije, odnosno leksike — podvukao je Remetić.

Milan Dragičević, profesor srpskog jezika i dijalektologije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci kaže da stvaranje i isticanje bosanskog jezika ima za cilj stvaranje bosanske nacije.

Kod Srba se naziv jezika izvodi po imenu naroda, tako da Bošnjaci svoj jezik ne mogu zvati bosanski, nego bošnjački. Bošnjaci su usvojili Vukov jezik, odnosno srpski jezik i sad hoće da nametnu naziv bosanski, što je odraz političkih prilika. Oni su preuzeli srpski jezik i sad mu nameću vještačko ime — naglasio je Dragičević.

Profesor lingvistike Miloš Kovačević, kaže da bosanski jezik ni po jednom naučnom kriterijumu nije poseban.

Njegova osnovica je ista kao i osnovica srpskog jezika, a to je istočnohercegovački dijalekat i njegova struktura je podudarna sa strukturom srpskog jezika. Srbi ga odlično razumiju, a kako i ne bi kad je to zapravo preimenovani srpski jezik — naglasio je Kovačević.

On je rekao da Bošnjaci svom izrazu ne mogu pribaviti status jezika time što će upotrebljavati H gdje im padne na pamet — i tamo gdje mu jeste i gdje mu nije mjesto. Kovačević naglašava da to samo govori da takvi nemaju nikakve veze s lingvistikom kao naukom ni naučnim kriterijumima o identitetu nekoga jezika.

Takvima onda nije nimalo teško da Povelju Kulina bana kao prvi spomenik pisan srpskim narodnim jezikom, proglase spomenikom tzv. bosanskog jezik. Zato je moguće da samo takvi Bečki književni dogovor, čija je pravila formulisao Vuk Stefanović Karadžić, proglase dogovorom o bosanskom jeziku. Kakvom crnom "bosanskom" kad je dogovor najbolja potvrda Vukovog shvatanja o Srbima triju zakona (vjera): Srbima rimokatoličke, pravoslavne i muhamedanske vjere — naglasio je Kovačević.

On takođe ističe da Muslimani, koji su sebe preimenovali u Bošnjake, pokušavaju nazivom jezika stvoriti unitarnu Bosnu i bosansku naciju.

Oni žele nekakvu Bosnu u kojoj će biti samo Bosanci, a koji bi svi govorili "bosanskim". Ali, da bi u tome uspjeli, morali bi ukinuti ne samo lingvistiku kao nauku, nego i istoriju, i sve što potvrđuje postojanje Srba ne samo u Bosni. Najlakše je, jednostavno, ukinuti Srbe. Samo ostaje pitanje kako — kazao je Kovačević.

Izvršna direktorka Udruženja lingvista i prevodilaca u BiH, Đermana Šeta, kaže da je Udruženje pokrenulo stranicu prije tri mjeseca sa osnovnim ciljem da ljudi mogu da uče bosanski jezik.

Jedan od naših prioriteta prilikom kreiranja ove internet strane jeste i mogućnost upoređivanje hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika, odnosno povlačenje paralela između ovih jezika koji se govore u BiH — rekla je Šeta, ističući da Srbi u govoru koriste riječ savjet, Hrvati vijeće, a Bošnjaci i jedan i drugi termin.

Još jedna potvrda da Bošnjaci govore srpskim odnosno hrvatskim jezikom, jeste i podatak na sajtu takozvanog bosanskog jezika, gdje se navodi da se u bosanskom jeziku koriste dva pisma, latinica i ćirilica.

Osnivanje internet adrese zavjera protiv Srba

Mirjana Vlajisavljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, ističe da je kreiranje internet stranice, još jedna potvrda da sarajevska vlast koristi mlade u ostvarivanju svog cilja unitarne BiH.

Svaki pokušaj da se pod plaštom mladih lingivsta, iza kojih stoje stari olistali, reakcionarni unitarni planovi stranke SDA i njihovih propagandista, predstavlja, još jednu zavjeru protiv srpkog naroda - naglasila je Vlajisavljevićeva. Kako je istakla, takozvani bosanski jezik nije ništa drugo nego sarajevska varijanta hrvatskog jezika.


S. Gajić | 03.03.2009
http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=2&vijest=18821
Sačuvana
Stranice: [1]   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: