Angelina
|
 |
« Odgovor #2 poslato: Jun 27, 2011, 02:35:56 am » |
|
** T R Š I Ć Selo 9 km jugoistočno od Loznice. Rodno mesto velikana srpske književnosti i kulture Vuka Stefanovića Karadžića. U selu se nalazi etnografski park sa spomen-kućom i više drugih građevina narodne arhitekture, kao i objekata namenjenih posetiocima. Prilikom izgradnje spomen-parka u dolini rečice Žeravije naročita pažnja bila je usredsređena na to da se trajno obeleži i sačuva uspomena na Vuka i njegovo delo, a zatim da se očuvaju prirodna sredina i prostorne vrednosti, koje, srećom, nisu bile ozbiljnije narušene. Na mestu gde je nekad bila kuća porodice Vuka Karadžića, 1933. podignuta je nova brvnara osaćanskog tipa, Vukova spomen-kuća. Povodom stopedesetogodišnjice Vukove smrti (1964), oblikovan je amfiteatar sa pozornicom, a dvestagodišnjici rođenja (1987) Tršić dobija celovit izgled kao kulturno-istorijska spomenička celina, koja sada odgovara potrebama održavanja velikih kulturno-umetničkih priredaba u vreme Vukovog sabora, svake godine oko 20 septembra, i Dečjeg Vukovog sabora. Stvorene su pogodnosti i za organizovanje naučnih skupova, kulturnih, prosvetnih i drugih priredaba, i za prijem velikog broja posetilaca, naročito učenika. Središnje mesto ovog osobitog etnografskog spomen-parka je Vukova kuća, zapravo rekonstruisana kuća porodične zadruge sa okućnicom, kakve su bile uobičajene u XIX veku. Preneto je nekoliko originalnih građevina iz okoline da bi se dočarao život u selu Jadra gde je Vuk proveo detinjstvo, stekao prva saznanja i zavoleo narodni život i njegovo stvaralaštvo. Okućnicu čine: dvodelna dinarska brvnara — kuća i soba; vajat, kačara i koš za kukuruz. "Kuća", odeljenje sa otvorenim ognjištem, opremljena je pokućstvom, posućem i uređajima karakterističnim za seoske domove u prošlom veku, a u njoj se nalazi i krst kojim je do obnove, 1933, bilo obeleženo mesto Vukove rodne kuće. I soba je uređena seoskim pokućstvom (krevet, sto, klupa, ikona, gusle), a tu je još i Vukov portret, rad Pavela Đurkovića iz 1816. I drugi objekti u dvorištu opremljeni su stvarima kakve su bile u upotrebi u seljačkim domaćinstvima i u prvim decenijama XX veka. Građevine oko Vukove kuće, kao i druge zatečene i u spomeničku celinu prenete zgrade narodne arhitekture, nisu iz prve polovine XIX veka. Tako starih zgrada u Srbiji je sačuvano izuzetno malo. Ali narodno graditeljstvo se do pre nekoliko decenija kretalo u okvirima tradicionalne kulture i nije pretrpelo velike arhitektonske promene, nego je, naprotiv, sačuvalo mnoga nekadašnja obeležja.Kulturna riznica SRBIJE | sastavio i uredio Jovan Janićijević IDEA | Beograd, 2005.Fotografije: Kamp/Tršić
|