Hr | Kula Janković Stojana
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Stranice: [1]   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Hr | Kula Janković Stojana  (Pročitano 4562 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
Sr. Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 415



Pogledaj profil
« poslato: Februar 29, 2012, 10:29:53 pm »

*

KULA JANKOVIĆ STOJANA


PRILOG POZNAVANJU KULE JANKOVIĆ STOJANU

U sjeverozapadnom dijelu sela Islama Grčkog u Ravnim Kotarima, s lijeve strane ceste za susjedno selo Islam Latinski, nalaze se crkva Sv. Đurđa i jedinstven kompleks stambenih i gospodarskih zgrada koje stanovništvo ovog kraja zove Kulom Janković Stojana ili Dvorima Jankovića. Ovaj je kompleks nekoć bio u posjedu plemenite obitelji Mitrović (Janković), a danas je u posjedu njihovih nasljednika iz obitelji Desnica.

Kula je smještena na blagoj padini uz rub polja, a crkva na tjemenu brežuljka sjeveroistočno od Kule koji dominira širim okolnim prostorom. S ovog mjesta pogled u daljinu najviše seže u smijeru zapada i sjevera. Zapadno se vide sela Poličnk i Suhovare, a sjeverozapadno i sjeverno, sela Islam Latinski, Rupalj, Radovin i Slivnica, iznad kojih se u pozadini uzdiže velebna planina Velebit. Strateška pozicija mjesta i vizualna preglednost okolnim područjem bili su važni faktori što se upravo ovuda u ranom novom vijeku utvrdilo granično područje između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike.

Kompleks stambenih i gospodarskih zgrada koje čine današnje Dvore Jankovića (Desnica) zauzima površinu od oko 4500m2. Kompleks u tlocrtu zatvara česticu približno pravoogaonog oblika ograđenu sa svih strana visokim kamenim zidovima. Sastoji se od stambenog dijela koji obuhvata tri krila kompleksa, istočno, sjeveroistočno i jugozapadno, unutrašnjeg dvorišta, tri gospodarska krila na sjeverozapadu, sjeveroistoku i jugoistoku, prednjeg dvorišta i ogradnog zida. Glavni ulaz u kompleks zgrada nalazi se na jugoistočnoj strani stambene zgrade koja se zove stara kuća. Prva prostorija kad se uđe u ovu zgradu naziva se straža Iz straže se lijevo ulazi u ctambeni dio u južnom uglu kompleksa koja se zove sala, desno se ulazi u prizemlje stape kuće, a pravo u unutrašnje dvorište, odakle se dalje ulazi u ostale dijelove kompleksa. Jugonstočno od sale nalazi se dio koji se zove kula, a sjeverozapadno je novi stan. Prostor unutrašnjeg dvorišta zidom je podijeljen u dva dijela. Jugozapadni dio dovorišta vezan je uz stambene objekte, a sjeveronctočni dio uz gospodarske zgrade. Stara kuća je jedina dvokatnica u kompleksu, dok su sve druge zgrade jednokatnice ili prizemnice. Visinu stare kuće prelazi jedino dio kule, dograđen u periodu od 1933. do 1934. godine, koji je oblikovan u pseudofortifikacijskim formama.





Kompleks Kule Jankovića zidan je lokalnim kamenom. Komadi kamenja polagani su u vapneni mort, bez strogog uslojavanja i finog klesanja kamenih blokova. Tek su pojedini krupnijn kameni blokovi postavljeni na kutovima zgrada finije obrađeni. U zidove stare kuće i kule ugrađeno je više spolija. Najinteresantniji je ulomak monumentalnog antičkog stupa od crvenog egipatskog granita koji je ugrađen u sjeveroistočni ugao kule. Ovakvi stupovi kod nas se javljaju na luksuznim antičkim zdanjima poput peristila Dioklecijanove palate u Splitu, bazilike na Manastirinama u Solinu (u sekundarnoj upotrebi) i antičkom forumu u Zadru [1]. Jedan spolir neidentifikovane izvorne namjene, nalazi se u zidu stare kuće desno od glavnih vrata. S unutrašnje strane zidova stare kuće, među kamenjem se vide uzidani brojni ulomci starije kupe kanalice i razne građene cigle [2]. Na pročelnoj fasadi stare kuće, u razini prvog kata, postoji više otvora u funkciji puškarnica.

Istaknut položaj u krajoliku i povoljni uvjeti za život ljudi, utjecali su da je ovo mjesto bilo naseljavano još od praistorijskog doba. Izvor pitke vode zvan Klokotuša, koji se nalazi na oko četrdeset metara sjeverno od Kule Jankovića. Pridonio je atraktivnosti mjesta za stanovanje. Voda na ovom izvoru ne presušuje ni u najsušnijim razdobljima. Na jednom platou padine prema polju, desno od puta kojim se sa sjeverne strane pristupa Klokotuši, pronalaženi su ulomci keramičkih posuda iz praistorijskog doba [3]. Ovi ulomci keramičkih posuda iz praistorijskog doba pronalaženi su i u bašri uz samu Klokotušu. Moguće je da je zaravnjeni plato koji se prostire iznad Klokotuše u smjeru crkve, gumna i kompleksa Kule Jankovića, naseobinski plato iz bronzanog doba. Zapadno od kompleksa Kule, kao slučajni nalazi, pronađene su dvije kamene sjekire s rupom za nasađivanje na držalicu, koje se okvirno datiraju od kraja neolita do ranog bronzanog doba [4].

U blizini kompleksa Kule Jankoviića pronađena je glava bronzanog kipa kentaura koji se datira u 2. ili Z . vijek [5]. Visina sačuvanog dijela kipa iznosi 16,5 cm. Riječ je o rimskoj bronzanoj kopiji nastaloj po uzoru na mramorni kip Starog kentaura koji je pronađen u Hadrijanovoj vili u Tivoliju zajedno s još jednim kipom Mladog kentaura. Kipove kentaura iz Tivolija izradili su vjerojatno u 2. vijeku, skulptori Aristej i Papija iz Afrodnzija na Kipru [6]. Također je moguće da je bronzani kip skulptura iz Islama Grčkog nastao po uzoru na nrku drugu sličnu, ali nepoznatu rimsku kapiju kipa kentaura iz klasičnog ili helenisgičkog doba. Kipovi kentaura bili su čest motiv kojim su se ukrašavale ladanjske rimske vile i njihovi vrtovi [7]. Kentauri, satiri i sileni pripadaju dionizijskom krugu motiva, a dovodili su se u usku vezu s kultovima plodnosti. Pronalazak glave kentaura u blizini Kule Jankovića, ukazuje na mogućnost postojanja luksuzne vile (villae rusticae) na ovom mjestu u vrijeme antike.

Pretpostavlja se da su objekti ladanjskog karaktera, na području Islama Grčkog postojali i u srednjem vijeku. Upravo se na lokalitet današnje Kule Jankovića, na temelju jednog srednjovjekovnog dokumenta koji se sačuvao u prijepisu iz 17. vijeka, ubicira ladanjska kuća ninskog biskupa [8]. Riječ je o ispravi od 25. juna 1272. godine kojom ugarski kralj Stjepan potvrđuje darovnicu bana Rolanda od 16. avgycta 1266. godine o davanju posjeda zvanog Četiglavac (Chetiglauaz) ninskom biskupu Sansonu [9]. Uz ovu ispravu postoji i topografska skica posjeda s glavnim međašima među kojima je i kuća spomenutog biskupa. Međutim, s obzirom na trenutno stanje istraženosti , za sada je teško suditi o ubikaciji ovog objekta.

...Cjevepno od izvora Klokotuša, također na posjedu Mitrović (Janković) Đurđa, između čestice zemljišta br. 83 koju je tada obrađivao kolon Zoran Katić i čestice zemljišta br. 108. Ubilježen je i izvor Mirnjak (Torrente Mirgnach) (kat. čest. zemljišta br. 2294). Njegovog toka u vrijeme reambulacije katastra više nije bilo.

U posjedu Dede Mitrović (Janković) Đurđa bio je i sklop objekata za gospodarsku namjenu (kat. čest. zgrade br. 31) koji se nalazio istočno od izvora Mirnjak, a zapadno od ceste za Islam Latinski. Ovaj sklop su činile jedna gospodarska kuća u središty i dvije drvene štale uz obod dvorišta, ukupne površine od 228,34 klaftera kvadratna (820,65 m2). U periodu između iscrtavanja i reambulacije franciskanskog katastra, ovi su objekti bili srušeni, a na njihovom mjestu je izgrađeno pet novih objekata.

Sjeverno od ovih objekata, postojao je još jedan sklop kuća u posjedu Dede Mitrović (Janković) Đurđa (kat. čest. zgrade br.30). Riječ je o stambenoj kući, drvenoj kući za gospodarsku namjenu i dvorištu ukupne površine od 118,04 klaftera kvadratna koje je koristio kolon Ivan Katić (424,23 m2). I ovi su objekti bili srušeni u periodu između iscrtavanja i reambulacije franciskanskog katastra, a na njihovom mjestu su podignuta dva nova objekta približno iste površine i još jedan obekat jugoistočno od njih.

Crkva Sv. Đurđa nalazi se na brežuljku oko 50 m sjeveroistočno od kompleksa Kule Jankovića. Riječ je o jednobrodnoj građevini dužine 15,58 m (ukupna dužnna s apsidom 17,73 m) i širine 6,88 m, s poluktužnom apsidom koja nad glavnim zapadnim pročeljem ima zvonik na preslicu. Na glavnom pročelju crkve, s obje ctpane vrata, prizidane su kamene klupe po čitavoj širini crkve, iznad kojih postoje dva omanja prozora s rešetkama. Iznad dovratnika crkvenih vrata nalazi se luneta, a iziad nje osmerolisna prošupljena rozeta napravljena iz monolitne četvrtaste kamene ploče. Slične rozete, ali koje više podsjećaju na kotač nego na stilizovani cvijet, postoje na glavnim zapadnim pročeljima crkava Sv. Ilije u Otonu kod Knina, Sv. Luke u Mokrom Polju, Sv. Nikole u Erveniku i Sv. Jovana u Jošanima u Lici [22]. Crkva Sv. Jovana u Jošanima je spednjovjekovna crkva, dok i u preostala tri slučaja određeni arhitektonski elementi opravdavaju dataciju crkava u srednji vijek[23]. Jedna vrata s lunetom iznad dovratnika i dva prozora od kojih je jedan polukružan, postoje i na južnom pročelju crkve. U crkvi se pod podom, ispred ikonostasa, nalaze grobovi istaknutih članova plemenitih familija Mitrović (Janković) i Desnica. Na dvije nadgrobne ploče postoje pravougaona polja s ćiriličnim natpisima. Jedan nadgrobni natpis svjedo či o serdaru Dede Mitroviću pokopanom u crkvi 7. decembra 1768. godine, dok se na drugom natpisu jasno razlučuje samo datum 12. jul 1789. Godine. Menza u oltrnom prostoru crkve je spolij u sekundarnoj upotrebi koji je izvorno imao drugu namjenu. Ploča je nekad bila veća, a izvorna profilacija uz rub je ostala na zapadnoj i južnoj strani današnje menze. Crkva Sv. Đurđa danas je isključivo u funkciji mauzoleja plemenitih porodica Mitrović (Jankovnć) i Desnica, dok je nekad ujedno bila i filijalna crkva parohije Islam [24].

Oko crkve postoji groblje. Međutim, od više kamenih nadgrobnih spomenika koji su do početka posljednjeg rata postojali na groblju, do danas su se sačuvale samo dvije nadgrobne ploče uz južno pročelje crkve i nadgrobni spomenik Nikanora Raketića, kuma Uroša i Boška Desnice [25]. Jedna kamena ploča, za koju se ne može pouzdaio reći da je nadgrobna, nalazi se ispred crkve, a u vrhu stepenica kojima se pristupalo crkvi...






Autor teksta Marko Sinobad | ponedeljak, 17 januar 2011 | Deo teksta preuzet sa: Tromeđa
Sačuvana
Stranice: [1]   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: