Angelina
|
 |
« poslato: Novembar 25, 2011, 12:58:32 am » |
|
**
STEFAN SRBIN
Stefan Srbin, autor pojedinih pesama u velikoj rukopisnoj psaltikiji (zborniku crkvenih pesama) koja je izgorela u Narodnoj biblioteci u Beogradu 1941 i od koje je danas sačuvano samo 12 strana u foto-kopiji. Zapis "Tvorenije domestika kir Stefana Srbina" na f. 287 V iznad pesme Ninja sili, zatim "Tvorenije Stefana Srbina" na f. 28 IV uz jednu grčku pesmu, te... ("od istog autora") na f. 288 uz pesmu Vkusite i vidite, ukazuje na tvorca ovih pesama. Prema istraživanjima Đ. Sp. Radojčića Stefan je bio domestik (horovođa, muzičar) na dvoru despota Lazara Brankovića u Smederevu u XV veku.
Prema tome je Psaltikija Stefana Srbina najstariji do danas poznat spomenik srpske srednjovekovne muzičke kulture, pisan kukuzeljskom neumskom notacijom, dragocen i zbog toga što donosi, pored samih melodija, i papadiku (teorijska tumačenja). Iako je na postojanje ovog rukopisa ukazano još na početku ovog veka, a izvesni podaci dati i u kasnijoj literaturi, najtemeljniju analizu preostalih fragmenata izvršio je 1961 D. Stefanović, koji je i transkriptovao na savremenu notaciju pesme Ninja sili i Vkusite i vidite.
LIT.: Lj. Stofanović, Katalog Narodne biblioteke u Beogradu, IV Beograd, 1903. — S. Matić, Jedan spomenik stare muzičke kulture srpske, Muzički glasnik, 1932, IO. — K. P. Manofiović, Za tragom naše stare svetovne i crkvene muzičke umetnosti, Glasnik srpske pravoslavne crkve, 1946. — S. Đurić-Klajn, Arhivi kao izvori za istoriju srpske muzike, Arhivski almanah, I, 1958. — Đ. Sp. Radojčić, Arhiđakon Jovan, pisac stihova XVIII veka, Godišnjak Filozofskog fakulteta, Novi Sad 1959. — D. Stefanović, Izgoreli neumski rukopis br. 93 Beogradske narodne biblioteke, Bibliotekar, 1961, 5. — S. Đurić-Klajn, Istorijskr razvoj muzičke umetnosti u Srbiji, Historijski razvoj muzičke kulture u Jugoslaviji, Zagreb 1962. Stana Đurić-Klajn
Ninja Sili (Kir Stefan Srbin) Izvodi Studijski hor Muzikološkog instituta SANU, muzičko vođstvo: Dimitrije Stefanović. Snimljeno u manastiru Vavedenje u Beogradu.
|