Angelina
|
 |
« poslato: Jul 24, 2012, 11:34:02 pm » |
|
* LJUBOMIR LJUBA MANASIJEVIĆLjubomir - Ljuba Manasijević, pevač, kompozitor i tekstopisac, rođen u Beogradu, dugogodišnji je član Udruženja muzičara i Saveza kompozitora SOKOJ. Od 1991. godine započinje koncertno izvođenje autorske muzike, pisane na srpske nacionalne i patriotske teme, i putuje po Srbiji, srpskim zemljama i gostuje kod Srba u rasejanju. Stekao je ime u inostranstvu kao instruktor za srpsku pesmu i muziku i gostovao u Americi i Kanadi na internacionalnim folklornim festivalima. Od 1993. godine nastupa kao "srpski melod i pojac", sa putujućim pozorištem — srpskim teatrom beseda, čiji je osnivač zajedno sa Momirom Bradićem, doajenom Kruševačkog i srpskog glumišta. Prva patriotska pesma "Slobodo" nastaje 1979. godine nagoveštavajući čitav niz pesama u nacionalnom duhu, od kojih se posebno izdvojila pesma "Vostani Serbije". Kompozicija "Vostani Serbije", na stihove Dositeja Obradovića u originalnom nazivu "Pjesna na insurekciju Serbijanov" komponovana je 1989. godine i osvojila velike simpatije i postala vrlo popularna u Srbiji i među Srbima u svetu. Snimljena je na istoimenu kasetu 1990. godine i već punih deset godina izvođena od strane autora kao i mnogih horova u svečanim prilikama te o brojnim drugim značajnim događajima izazivajući uvek snažna patriotska osećanja. Druga po redu, kaseta sa patriotskom tematikom pod nazivom "Otadžbina Srbija", nastala je 1992. godine sa težnjom da se uzdigne duh srpskog naroda u teškim danima rata tokom 1991. i 1992. godine. Kompakt disk i kaseta pod nazivom "Iznad Istoka i Zapada", nastali su kao rezultat petogodišnjeg rada na srpskoj srednjevekovnoj tematici, sa namerom da se oživi srpska balada izgubljena u proteklim vekovima i da se osete duh i slava Nemanjićkih dvorova i srpske veličine. Nekoliko pesama je već dobilo potvrdu i svoje mesto prilikom otvaranja i održavanja sabornih svečanosti u Despotovcu i manastiru Manasija, Kraljevu i manastiru Gradac i na kuli vojvode Prijezde u Stalaću, i svojim milozvučjem osvojilo slušaoce.Podaci preuzeti sa zvanične internet prezentacije Ljuba ManasijevićFotografija preuzeta sa interneta. Autor nepoznat
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #1 poslato: Jul 24, 2012, 11:49:23 pm » |
|
* LJUBOMIR LJUBA MANASIJEVIĆ — IZDATI ALBUMI
|
" VOSTANI SERBIJE" CD/Kaseta (jubilarno izdanje 1990—2000.) 01. VOSTANI SERBIJE pjesna na insurekciju serbijanov 1804. (D. Obradović — Lj. Manasijević) 02. NEBO JE VISOKO SRBIJO (Lj. Manasijević) 03. SA KOSOVA ZORA SVIĆE (Lj. Manasijević) 04. LETI, LETI GOLUBICE (Lj. Manasijević) 05. ZA SRBIJU I SLOBODU (Lj. Manasijević) 06. AVE SERBIA (J. Dučić — Lj. Manasijević) 07. VOSTANI SERBIJE (horsko izvođenje) (D. Obradović — Lj. Manasijević) " OTADŽBINA SERBIJA" CD/Kaseta (izdanje 1993.) 01. OTADŽBINA (Đ. Jakšić — Lj.Manasijević) 02. MI SMO SRPSKI SINOVI (Lj. Manasijević) 03. KAPA CRNOGORSKA (Lj. Manasijević) 04. HAJDUK VELJKO (Lj. Manasijević) 05. MOJ BRAT NEB (Lj. Manasijević) 06. MOLITVA ZA SRBIJU (Lj. Manasijević) 07. BRAĆO MOJA, SINOVI KRAJINE (Lj. Manasijević) 08. KOSOVO prema pesmi Ovena Meredita (Lj. Manasijević) 09. TO SU SRBI (govor protestantskog pastora Fridriha Grizendorfa u Osnabriku 1945. godine) " IZNAD ISTOKA I ZAPADA" CD/Kaseta 01. Iznad Istoka i Zapada 02. Save ime zasjalo 03. Kralj Uroš I i Jelena Anžujska 04. Simonida, san usnula 05. Prizren, Dušanov grad 06. Car 07. Jefimija 08. Paž, Miloš Obilić 09. Car Lazare sitnu knjigu piše 10. Despotovac, beli grad 11. Prijezdina ljubav YouTube: Ljuba Manasijević — VOSTANI SERBIJE pjesna na insurekciju serbijanov 1804. (Dositej Obradović — Lj. Manasijević)
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #2 poslato: Jul 24, 2012, 11:49:32 pm » |
|
* SRPSKA MUZIKA DANAS Srpska nacionalna i tradicionalna muzika danas po mom viđenju ima tri glavna pravca i to — izvorna, etno i duhovna muzika. Ono što je okrenuto tradiciji uglavnom je izvorna pesma u već postavljenim (klasičnim) oblicima s pratećim instrumentima od kojih su harmonika i violina vodeći, i etno-pravac koji se bazira na starim instrumentima (goč, frula, kaval, saz, lauta, gusle, daire, gajde, šargije, tarabuka, tambure) kojima se u određenim aranžmanima dodaju klarinet, violina, trube, sintisajzer (ređe harmonika) i ritam sekcija (bubnjevi). Pored muzičkih sastava koji koriste ove instrumente tu su i trubački orkestri kao i muške i ženske vokalne grupe ili pak solo pevači bez instrumenata. Kada je izvorna pesma u pitanju, glavnu reč i dalje imaju stari majstori pevači, dok su orkestri uglavnom dobro upoznati sa standardnim repertoarom koji je znalački izvode. Mladi pevači polako dolaze do izražaja s obzirom na to da je potrebno sazrevanje i iskustvo za interpretaciju ovih pesama, mahom zapisanih na pločama i radijskim i tv snimcima, tako da za njih postoje određeni kriterijumi u izvođačkom smislu. Kod etno-muzike pak pojavljuje se veliki talas mladih vokalnih solista koji izvode stare pesme i zapise, i njihov umetnički izraz ne podleže kritici pošto oni oživljavaju stare zapise i jednostavnije pesme koje dosad možda nisu ni snimane, ili nisu snimane s većim brojem izvođača, da bi se moglo upoređivati s ranijim ostvarenjima. Mada se ovde javljaju i ozbiljniji vokalni solisti još uvek su uzori: Staniša Stošić, Jordan Nikolić, Svetlana Stević, Brankica Vasić, Biljana Krstić i drugi. Na planu duhovne muzike je takođe došlo do novih ostvarenja i značajnije muzičke produkcije. Pored horova oformljenih pri mnogim crkvama pojavili su se istaknuti solisti kao što su: Pavle Aksentijević, Vlada Mikić, Divna Ljubojević, Vera Zloković itd. Iz naših manastira nam dolazi veći broj horova (Hilandar, Ćelije, Kovilj, Dečani ) sa zapisima na kompakt diskovima koji se sve više slušaju. Na planu nacionalne i patriotske pesme, koristeći različite muzičke stilove, javlja se priznati umetnik, kantautor i harmonikaš Vladeta Kandić, koji stvara balkansku i srpsku etno-muziku i komponuje na stihove naših velikih pesnika. Tu je i poznati kompozitor i violinista Milutin Popović – Zahar koji komponujue i piše vrlo uspešno u duhu izvorne narodne muzike. Moj rad je dosad prevashodno bio posvećen ovom žanru u različitim muzičkim oblicima, u rasponu od svečane pesme do izvorne i balade. Ovom prilikom je nemoguće spomenuti sve vredne umetnike, ali o njima će u narednim brojevima svakako biti reči jer cilj nam je da se srpska publika željna pravih vrednosti detaljnije upozna s našom muzičkom baštinom i nasleđenim vrednostima koje negujemo i koje su skrivene u našem narodu. Ljuba Manasijević | Bogotražitelj
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #3 poslato: Jul 24, 2012, 11:50:27 pm » |
|
* LJUBOMIR MANASIJEVIĆ:OPSENA KRATKOG VEKABeograd — U Ruskom domu proteklog petka održan je dobrotvorni Vidovdanski koncert Ljubomira Ljube Manasijevića, pojca i kompozitora, i njegovih prijatelja umetnika, za srpske stradalnike na Kosovu. Bio je to povod da, uoči Vidovdana, porazgovaramo sa tvorcem muzike za čuvenu svečanu pesmu Dositeja Obradovića "Vostani Serbije". U proteklim, za otadžbinu sudbonosnim godinama, Manasijević je komponovao i mnoge druge pesme koje će, kao najlepše muzičko nasleđe, dati pečat srpskoj kulturi. ■ Srećan sam zbog ovog koncerta, jer smo njime bar malo pomogli Srbima koji opstaju na Kosovu, i dokazali da publika ima istančan ukus i prepoznaje vrhunsko muziciranje — rekao je Manasijević na početku razgovora.
Iz ukupnog muzičko-scenskog prikaza vidi se da ste Vi čuvar srpske pravoslavne tradicije i kulture. Otkud ta potreba?
■ Meni je pre svega važno da sačuvamo sve što vredi u tradiciji i kulturi našeg naroda. I da kroz svoje umetničko delovanje istaknem one prave vrednosti i blistave talente koji su više prepoznati u inostranoj nego u domaćoj javnosti. Takvi su, na primer, svetski prvak u harmonici Nikola Peković i njegova sestra Katarina koja gusla, i svi ostali učesnici ovog koncerta. Oni zavređuju daleko više pažnje i medijskog prostora od onih kojima su oni dati, a stvaraju samo privid umetnosti, jer su velika opsena, bez talenta i dubokog poniranja u materiju.
Vi ste u Ameriku otišli po pozivu za obećavajući muzički angažman, ali ste se ipak vratili kući, svom tradicionalnom stvaralaštvu?
■ Otkad znam za sebe bavio sam se muzikom. I kada sam studirao, išao sam na privatne časove pevanja, harmonike i klavira. Prošao sam kroz različite muzičke žanrove — od srpske izvorne pesme, romansi, preko gradskih pesama, do moderne muzike 20. veka. Ali, kada sam otišao u SAD, gde sam pevao i svirao klavir i orgulje u restoranima, upoznao sam vođe i učitelje iz "International Folk Music and Dance" koji su negovali narodnu muziku i igre svih naroda koji tamo žive. Tu sam shvatio koliko se pažnje i značaja ovde pridaje čuvanju nacionalnih identiteta kroz njihove kulture.
Jesu li ti učitelji dolazili iz redova naroda čijoj su se muzici posvetili?
■ Naprotiv! Bili su to, uglavnom, američki intelektualci, sa svršenim fakultetima, koje su izvorna muzika i igre najrazličitijih zemalja sveta interesovale koliko je srpske i sve druge intelektualce sa ovih prostora intrigirala rok i pop muzika koja je dolazila sa Zapada. Pri tom, Balkan im je nekako uvek bio u žiži interesovanja, valjda zbog te neverovatne energije i siline emocija koje "budi" muzika sa naših prostora. I sam sam postao učitelj za srpsku muziku i pevanje na dva festivala Univerziteta u Čikagu, i po jednom u državama Kalifornija i Viskonsin, a snimio sam i ploču sa svojim kompozicijama.
Nju ste hteli da promovišete u Beogradu, i zato ste se vratili, iako su Vam nudili da u SAD budete učitelj, etnomuzikolog, za srpsku muziku?
■ Da, imao sam nameru da promovišem ovu ploču, ali je ona u startu osujećena, jer nisam hteo da plaćam "promotere", da ne kažem potkupljive posrednike, za ono što sam dobro uradio i što su muzički znalci vrednovali kao pravu umetnost. Kako sam istinski bio uveren u svoj talenat, ovaj događaj bio je presudan da ostanem u zemlji i nastavim da stvaram muziku koja nije komercijalna, što je bio jedini način moje borbe protiv korupcije. Svakako, tome su doprinele i moje duboke duhovne veze sa Srbijom, koja je u to vreme ponovo doživljavala teška, istorijska iskušenja.
Jeste li, posle svega, zadovoljni odzivom publike na Vaš angažman?
■ Mene, pre svega, ispunjava ideja da sve što radim učinim najbolje što mogu. To, kako se može videti i iz ovog "Vidovdanskog koncerta", ne može da ostane neprimećeno. I, uprkos tome što sam prošao težak period neprepoznavanja u dominirajućoj supkulturi, posebno kada je u pitanju srpska muzika, osećam se potpuno ostvareno i ispunjeno. Jer, tokom ovih 20 godina uradio sam tri CD-a pod nazivima "Vostani Serbije", "Otadžbina Serbija" i "Iznad Istoka i Zapada", sa muzikom koju vole sve generacije.
Pored toga, bio sam na svim mestima na kojima se događala naša istorija, i po srpskim vladarima komponovao i pisao pesme. Sa vrhunskim umetnicima kakvi su Momir Bradić, doajen Kruševačkog pozorišta, i Vesna Pavlović, osnovao sam Srpsko putujuće pozorište "Beseda", gostovao u brojnim školama, gde su deca s velikom radošću pevala moju pesmu "Sa Kosova zora sviće". Može li čovek da doživi nešto lepše od toga?
U AMERICI ZNAJU ŠTA JE NAJBOLJE
■ Kinez Džan Kuo sada je jedan od najistaknutijih učitelja balkanskih igara, kao đak Atanasa Kolarovskog iz makedonskog "Taneca". Uveravam vas da Amerikanci znaju ko ili šta je najbolje u svetu, i oni su zato snimili film o Guči, a Bobana Markovića, Biljanu Krstić i Gorana Bregovića ugošćuju kao najveće umetnike.Nevenka Stojčević | 28.06.2011. | PravdaFotografija: M. Miškov
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Angelina
|
 |
« Odgovor #4 poslato: Oktobar 06, 2013, 10:52:16 pm » |
|
* LJUBOMIR MANASIJEVIĆ:DRINA JE MEĐA PLEMENITABeograd — Gde se čuje prava srpska reč i gde se obeležava nešto važno za Srbe, tu je Ljuba Manasijević. Danas je na takmičenju povodom povodom Bogojavljenja koje je organiovao "Svebor" Ljuba otpevao Vostani Serbie, pesmu koju je Dositej Obradović posvetio Srbiji i hrabrim njenim ustanicima i njihovom voždu Karađorđu Petroviću. Oko 5.000 Zemunaca i onih koji su pristigli iz drugih delova grada na oballu Dunava kod restorana Venecija bilo je oduševljeno Manasijevićevim pevanjem, baš kao što je bilo pre plivanja za časni krst kada su srpski mladići zapevali i kad se zaorila Ljubina pesma "Sa Kosova zora sviće".
Koji vam je naintenzivniji dojam s današnjeg događaja?
■ Najinteresantniji utisak je da sam primetio da je na pontonu sa koga su skakali plivači, bio postavljeno platno sa natpisom "Pamtimo kosovske duše". Ja sam to video kao simbol i pravoslavnog i kosovskog osećanja plivača i naroda, a posebno me obradovalo što su plivači u dolasku na ponton onako muški otpevali Sa Kosova zora sviće ili kako se više ta pesma naziva Oj Kosovo, Kosovo. To me posebno dirnulo kao autora. Time su izrazili svoj patriotski, srpski, pravoslavni i kosovski duh koji nas je sve na neki način ispunio.
Kome se oni zapravo obraćaju?
■ Oni su se i svesno i nesvesno obratili svima nama koji su bili prisutni, našem patrijahu, našoj crkvi, našim ljudima i državi, ali i celom pravoslavnom svetu i svima drugima.
Kada i kako je nastala ta pesma?
■ Nastala je u porti manastira Gračanica 1989. godine, tokom noćnog bdenja uoči Vidovdana tokom proslave 600-godišnjice kosovskog boja. Imao sam tu sreću da budem učesnik te večeri i svedok okupljanja hiljada Srba koji su došli sa svih strana i paleći sveće za pokoj duša kosovskih junaka obasjali Gračanicu. Bilo je tada zapaljeno na hiljade sveća. Taj prizor sa neprekidnim pevanjem crkvenih horova i susreti sa ljudima koji su oživljavali kroz istorijske i druge priče vreme kosovskog boja učinio je da se ta noć doživi vanvremenski i da mi svi, po mom ubeđenju, osetimo dah i prenesemo se u to vreme kada se bitksa odigrala. To je bila posebna inspiracija za mene jer sam posle kraćeg vremea napisao pesmu pod nazivom "Sa Kosova zora sviće", snimljenu 1999. godine na kaseti pod nazivom "Vostani Serbie".
Koje još pesne volite da izvodite?
■ Najčešće pevam "Prizren Dušanov grad", "Moiitva za Srbiju", "Balada o kralju Urošu i Jeleni Anžujskoj", "Iznad istoka i zapada", "Nebo je visoko", "Srbijo" i druge.
Proslavljamo stogodišnjice događaja iz najsvetlije srpske istorije, Balkanskih ratova, oslobođenja Kosova. Vi ste skoro neizostavni kada je reč o takvim manifestacijama. Koje su vam se posebno urezale u sećanje?
■ U Kosovskoj Mitrovići smo obeležili 100 godina oslobođenja Kosova i takođe u Podgorici u kripti nove srpske pravoslavne crkve koja je osveštena pre nekih godinu dana. Oba događaja su bila sadržajna i nezaboravna i dostojno obeležila blistave dane naše, srpske istorije koje nikada nećemo zaboraviti i kojima ćemo se uvek ponositi.
Ovih dana je mnoge kontroverze izazvalo izvođenje koračnice "Marš na Drinu" u sedištu UN. Kako ste to doživeli?
■ Marš na Drinu, sjajna kompozicija i remek delo u malom Stanislava Biničkog, koji je inspirisan veličanstvenim pobedama srpske vojske nad okupatorom u Prvom svetkom ratu, je marš koji nas Srbe najviše inspiriše jer mi smo ratovali protiv okupatora, za slobodu. To je marš kojim su Srbi marširali u slobodu i pobedu. Da li bi, ako bi se svirao Radecki marš u Generalnoj skupštini, iko protestovao protiv toga, a pri tome Radecki marš je marš onih koji su išli da kupiraju Srbiju i Bosnu, a danas mi za svaku novu godinu slušamo "Radecki marš" i prihvatamo to kao umetničko delo? Ako uporedimo te dve umetničke tvorevine, onda ja pitam: a koji je to marš pozitivan, a koji negativan.
Otkuda takva reakcija da su i UN morale da se izvinjavaju Bošnjacima?
■ Drina nije samo reka, ona je i pojam koji nas povezuje. Možda bi mnogi hteli da nas razdvoje, ali, eto, u pesmi je rečeno da je Drina međa plemenita, pa onda i nije čudo što mnoge to iritira.D. Bašović| 10.01.2013. | Pravda
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|