Bosna i Hercegovina — Igre
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Muzika « SRPSKI MUZIČKI FOLKLOR « Muzički folklor Srba u BiH « Bosna i Hercegovina — Igre
Stranice: 1   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Bosna i Hercegovina — Igre  (Pročitano 6241 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« poslato: April 20, 2011, 10:14:29 pm »

**

BOSNA I HERCEGOVINA — IGRE


Ženskih igara u Bosni i Hercegovini ima mnogo. Izvode se uz pjesmu. Ženske osobe ne sviraju ali svirku često zamjenjuju udaranjem o neki predmet (tepsiju, dugum) ili predmetom o predmet (kasikama, findzanima, masicamai sl.) u ritmu igre. Po vrstama i tipovima ženske su igre različite i po sadržini i po koreografskom tehničkom sastavu. Kolanja-Šetnje, Hodavke, mimičko-dramske i žalovite igre u pretežnoj su većini ženske. Kod njih se istice skromnije držanje, u igri se očitavaju glumačke sposobnosti i duhovitost pri slaganju stihova u pesmama.

Muške igre su rjeđe. U nekim krajevima momci "kolaju" sami, u drugima istovremeno pokraj kola djevojaka. U više krajeva ima muških igara pod nazivom: Momačko kolo, Starinsko kolo, Momačka igračica, Skake, Starinsko momačko; odlikuju se intenzivnijim igranjem, jačim uživljavanjem u igru, krućim koracima, dobro naglađenim udarom tabana o tlo, s jačom napetošću muskulature, oštrim treskom tijela.

Najizrazitije igre planinskih stočarskih krajeva Bosanske Krajine izvode se bez pjesme i bez svirke pa ih narod zove nijemo, gluho, šutke, šućke, napamet, nasuvo, pješke, nako, bez ičega, tiho, tijano. Ostavljaju poseban utisak zbog svoga intenziteta, tehnike koraka, snažnog zamaha kola, ritmičkog zveckanja nakitom.

Najrašireniji poseban tip narodnih igara u poretku licem u lice je hodavka upramase (uporedi: Kontertanze-Gegentanz, Conradanza). Radnju obično izvodi jedna pa druga strana, naizmjenično, redovno uz pjesmu i dijalogu (A-B). Hodavke se izvode većinom na sijelima, na radnim, svadbenim, a i na većim sastancima. Po porijeklu vjerojatno su varoške, gradske, kasnije raširene i u selima.

Obredne igre su ostaci nekadašnjih ritualnih običaja. Posebni tipovi ovakvih igara su: Đelman dušo, poigraj, Kalopera (starija, nekada obredna igra s madjijskom namjenom), Oromana, igra Pauna (izvodi se o svadbama).

Mimimčko-dramske igre su posebna vrsta narodnih igara u kojima, pored igračke fraze u koracima ima i mimičko, dramskih elemenata. Treba razlikovati igre koje su u davnini bile sastavni dio obreda ili običaja u izvjesne dane ili u izvjesno godišnje doba; zatim igre koje su sastavni deo običaja o porodicnim svečanostima, pa igre za zabavu i izivljavanje u dramskom smislu. Neke su se zadržale uz narodne običaje, naročito svadbene. Mnoge su s vremenom dobile drugu, društveno-zabavnu, pa i šaljivu ulogu, a neke su prinjela djeca. Najrasprostranjeniji tipovi su Bibera, Biranje, Kalopera (Kapije), Đidije Đuzel, Kune i dr.

U Bosni i Hercegovini kola sačinjavaju preteznu većinu kolektivnih narodnih igara (plesova). Tu vlada raznolikost u pogledu psihološkoga sadržaja, namjene, karaktera, stila, tehničkoga sastava i formi. Broj igrača može da bude manji, veći, neparan i paran. Osnovni poredak je zatvorena ili otvorena, lančasta, spojena ili nespojena kružnica. Pjesme uz kolo nazivaju se kolske. Ritmička pratnja kdjekad zamjenjuje udaranje predmetima. Igru prati svirka na domaćim muzičkim instrumentima. U nekim kolima se očitava povremeni ili stalni aritmički odnos između ritma muzike i ritma koraka. Imena i nazivi pojedinih vrsta kola koja imaju nešto zajedničko uvijek su opravdani. Tako npr. izraz kolanje označava koračanje uokrug, kao da se obilazi oko nečega. Pojedina kola nose u imenu svoju bližu oznaku.

Dijele se po rodu, polu i dobi: Djevojačko, Momačko, Staračko;

po vremenu kada je nastalo: Staro, Najstarije, Novo;

prema prilikama kada se izvodi: Prolećno, Kolo o svadbi, Kolo o piru, Đerđečko, Mladino, Žalovito, Mrtvačko;

prema karakteru: Tiho kolo, Živo, Oštro;

prema pratnji: Kolo ćutke, Nepjevano, Pjevačko, Kolo uz diple, Kolo uz dvojnice;

prema smjeru kretanja: Kolo naokolo, Unakolice, Unaprijed, Na jednu stranu, Na dvije strane, Na mijestu, S mjesta, Cik-cak, Tamo i ovamo;

prema poretku: Okruglo, Kolo, Kolači, Jednovito (Jednostruko), Kolo u kolu, Čador-kolo;

prema broju koraka: Dvojka, Dvojac, Trojanac, Četverac itd.;

prema vrsti koraka: Romica, Šepica, Preko noge, Potrkuša, Poskakuša, Poklekuša, Geganje i dr.;

prema naročitim radnjama, utisku: Zuke (zuka, zujanje nakita, zveckanje), Dikulja, Izvrnuto kolo, Varalica;

prema imenu mijesta, kraja, veće oblasti: Janjsko, Kozaračko, Podgrmečko, Žegaransko, Boračko, Osojničko itd.;

po imenima ljudi, vjerovatno dobrih igrača i kolovođa ili na nečiju uspomenu;

prema početnom stihu pjesme uz kolo ("Lijepa Mara kolo vodi", "Milica je večerala", "Došlo pismo iz Bosne").


Tekst preuzet iz Muzičke enciklopedije
Sačuvana
Stranice: 1   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: