Semberija — Ravnicu hoće pjesma
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Stranice: 1   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Semberija — Ravnicu hoće pjesma  (Pročitano 4166 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4663



Pogledaj profil
« poslato: April 10, 2011, 11:19:45 pm »

*

RAVNICA HOĆE PJESMU


Malo se zna da Semberija ima svoje autohtono muziciranje — pjesme i igre — bez uticaja melosa drugih, okolnih područja: Srbije, Bosne, Slavonije, Krajine, Hercegovine i Srema.

Od šezdesetak evidentiranih narodnih kola koja se igraju u semberskoj ravnici skoro je polovina nastala baš u njoj i nose imena po nekim semberskim toponimima, jer ravnicu hoće pjesma i uz šargiju, uz dvojnice i gusle. Ravnicu hoće i pjesma utroje, četvoro, pa i petoro. Hoće je i pjesma sa prstom u uvu, da se dalje i jače čuje, ali i pjesma s prostranih njiva, sa bostaništa, povrtnjaka, livada, pašnjaka, utrina, sa ispašišta i molitvišta - hoće je i pjesma i s rijeka — Save i Drine.

U Semberiji kajda kajdu uvijek stiže, pa se u njoj prepliću i nižu, nadvisuju i roje, ore se i pjevuše. Tako je i ovih zimskih večeri — u toku kulturne manifestacije "Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju" — u domovima kulture i po sokacima ore se pjesme: iz Vršana, Novog, Trnjaka, Kojčinovca, Crnjelova, Suvog Polja... Ore se i muške i ženske pjesme. Djevojke iz Amajlija pjesmu mole da na vjetru stigne do njihovih momaka na rijeci Savi i da im poruči da ne piju njenu vodu, jer su je zatrovale vile. Momci iz Novog pjesmom, opet, mole svoje rijeke Savu i Drinu da im ne odaju tajne. Njima pjesma pomaže da olakšaju dušu, pa zato pokatkad podvrisnu kao gladni kurjaci, pociknu i stave prst u uvo i zapjevaju, a na vratovima im nabreknu vene kao guje.

Pjesma ovih dana hoće i već ostarjelog Rada Kotlaču i njegove Crnjelovce. Obučeni u bijele rubine, s opancima i dugim šarenim čarapama na nogama, prslukom na grudima i šubarom od jagnjeće kože na glavi — manirom dobrih domaćina, Kotlača i njegovi pjevaju o vrelim djevojačkim prsima, o momačkoj fruli, o konjima vranim...

Pjevaju starci, ali ih i mladi podržavaju, pa zapjevaju, za sada nevješto, ali sve češće. Zaore se tako pjesme, i stare i nove, ali je najjača ona:

"Šta je sela odavde do Srema, od mojega sela ljepšeg nema".

U Semberiji su nastale i pjesme o djevojci — ruži bijeloj, o Leli Karameli, o čobanici ljepotici, o kolu i šargiji, o Crnjelovu — selu rodnom, o nevjesti i djeveru...

U semberskoj ravnici se pjeva i kada se ore i sije, sadi i rasađuje, zaliva i plijevi, kada Sava plavi i kada sunce prži. Pjeva se i kada rodi i kada omane, kada se ide na sijelo, ali i na počinak: "Oj, đevojko, s kim si noćas zaspala?".

Ravnicu hoće i kolo, pa je mnogo narodnih igara nastalo baš ovdje. Neka su zaboravljena, ali su — obnavljanjem kulturno-umjetničkih društava po selima ponovo zaigrana.

U Semberiji se igraju stara kola, neka vjerovatno potiču i krajeva odakle su prije više od dvjesta godina stigli preci današnjih Semberaca. Kola u ravnici igraju se po broju koraka, a tako se i zovu dvojac, trojac, četvorak i šestorak. Kola su imena dobila po selima — "Batkovljanka", "Magnojevčanka", "Modranka", "Seljančica", "Kruščica" i slično.

Igraju se i kola uz pjesmu, pa ih najčešće nazivaju po prvim stihovima u pjesmi — "Mala bašta", "Oj, curice", "Igra kolo na čekiću", "Ruzmarin", "Derdanka"... Ima i običajnih kola, koja se igraju u vrijeme pojedinih vjerskih praznika o Lazarevoj suboti, o Petrovdanu, o Đurđevdanu i drugim.

Neka narodna kola u Semberiji dobila su imena po onima koji su ga prvi poveli ili po najljepšem kolovođi "Pantino kolo", "Đurđijino kolo", "Vukino kolo".

I pjesma i igra vole ravnicu između dvije rijeke. Voli i ona njih. Tako je to u Semberiji od davnina davnih, od kada su u njeno prostranstvo stigli Hercegovci s dugim šarenim čarapama i opancima bez potpetice, ali i Vrhovci s dugim bijelim vunenim dokoljenicama iz ljute Krajine. Prvi su zaigrali kolo ravničarsko i podviknuli — "Oj, ha!".


Izvor: Fokus.ba
Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4663



Pogledaj profil
« Odgovor #1 poslato: April 10, 2011, 11:20:17 pm »

*

NOTNI I ZVUČNI PRIMERI PESAMA:






Žuta baba snutak snuje
Mesto: Tabanci (severoistočna Bosna)
Izvođači: Tri žene

Bolna Mara bole bolovala
Mesto: Liješanj (severoistočna Bosna)
Izvođač: tri žene
Način: na glas

Komentar: Pesma arhaične heterofono-bordunske strukture, takođe zasnovana na rimovanom dvostihu, razvijene melopoetske forme izgrađene ponavljanjem delova teksta, kombinovanim sa refrenima manjeg obima. Izvedena je veoma intenzivno, iz cega rezultira i pojava tonova iz falsetnog registra u vidu svojevrsnih zvučnih ukrasa.

D. Golemović
Sačuvana
Stranice: 1   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: