Angelina
|
 |
« poslato: Februar 15, 2011, 02:50:47 pm » |
|
** RAZGRANALA GRANA JORGOVANA — ZAPISI I ARANŽMANI NARODNIH PESAMA ZA SOLO I HORSKO PEVANJE RAZGRANALA GRANA JORGOVANA je jedna nova, izuzetno dragocena muzička zbirka, u kojoj se nalazi veliki broj naših narodnih i gradskih pesama. Njen autor je istaknuti folklorista, muzički i kulturni pregalac — Đorde Karaklajić, koji, na žalost nije doživeo ovo njeno prvo izdanje.
Đorđa sam upoznao u jesen 1956. godine po mom dolasku u Radio-Beograd. U to vreme on je bio čovek srednjih godina, u punoj životnoj i stvaralačkoj snazi, jedan neosporan autoritet za narodnu muziku. Kao urednik programa tog muzičkog žanra delovao je strogo, ali sam ubrzo shvatio da se iza te njegove strogosti krije jedna velika radna ozbiljnost, odgovomost i rešenost da se i toj narodnoj muzici, često osporavanoj i omalovažavanoj, da pravo mesto u našem muzičkom životu. Počeli smo uskoro lepo i kolegijalno da sarađujemo na raznim muzičkim poslovima i ta naša saradnja se nastavila sve do njegovih poslednjih dana...
Ova zbirka pesama je samo deo duga, koji mu sa poštovanjem vraćaju — njegova porodica, njegovi prijatelji i njegov verni, dugogodišnji izdavač. [Radoslav Graić] S A D R Ž A J I LIRSKE I LJUBAVNE PESME
Ah, moj doro Aj, šta ću, nane 'Ajde, Jano Ali-paša na Hercegovini Anđelija vodu lila Bol boluje mlado momče Bulbul mi poje Čaj, goro čarna Čuvah ovce tri godine Djevojka je pod đulom zaspala Djevojka pita slavića Dude, mori, Dude Džanum, nasred sela Đul Zulejma Ej, slavejče Godilo mi se Gradinom cveće cvetalo Ja prošetah zelenijem lugom Ja zagrizoh zeleniku jabuku Jablane Kafu mi, draga, ispeci Karanfil se na put sprema Kaži, Vaske Evgova Kopa cura vinograd Leptirići mali Lipe li su mlade Kaštelanke Magla padnala Majka na Marika dumaše Mlad se momak Mnogu mi ja faljat Moj dilbere. Moj Milane Na brigu kuća mala Ne si go prodavaj, Koljo Nevesto, crven trendafil Oj, devojče, Piroćanče .... Oj, golube Oj, veselo, veselice Otkako je Banja Luka postala Otvori mi, belo Lenče Po gradini mesečina Pošla mi Milka Pošla Rumena Pomračina, cijelo selo spava Povela je Jelka Sadilo mome San zaspala Sejdefu majka buđaše Se smejat, mamo, mori Slavuj pile, ne poj rano Snošti ja vidov Snošti sakav Stojna moma Što si, Leno, na golemo Što taj sokak Tankosava U agana, u moga dragana U selo kavga golema Uzeh dugum i maštrafu Včera sum bil vo Bitola Zemi me, zemi Žal za mladost (Da znaješ, mori, mome)
II PESME O KRAJEVIMA, GRADOVIMA, PLANINAMA I REKAMA
Došla Drina Dunave, Dunave Kolika je Jahorina planina Mošćanice Oj, Vrbasu Oj, Vrsuto Po jezeru bliz' Triglava Sarajevo, behara ti tvoga Slavonijo, zemljo plemenita Širok Dunav Tekla voda Karasica Zlatibore, moj zeleni bore
III BALADE I STARE BORBENE PESME
Igrali se vrani konji Izlegol Delčev vojvoda Kako što e taja čaša Kaleš Anđa (Ajde slušaj, slušaj) Karamfilo, filfilc Kaži, libe Stano Marika, moma ubava Marika na slol sedeše Mile Pop-Jordanov Oj, Moravo, moje selo ravno Po pole odat Prođe junak Raslo mi je badem drvo Sagradiću šajku Što Morava mutno teče
IV PESME O CVEĆU I PTICAMA
Bejturane, jado Polećelo jato golubova Simbil cveće
V SVADBENE PESME
Fesliđen mi se ne njiha Oj, Coko, Coko Vrani se konji igraju Zapevala sojka ptica
VI VESELE PESME I POSKOČICE
Banaćansko kolo Bre, devojče, bre, đavolče Četir' ribe i karaš Der, javore Dva Bračanina Hajd' na rogalj, momče L'jepa Nera vodu ljela Nejdeme dime Oko moje plavo i garavo Prošeta Dimčo Se skarale, se stepale Starinsko slavonsko kolo Tam' deka ima Tri jabuke i polak U Korčuli kolo krete Vrti kolo
VII HORSKE PESME
Boljarka Đe si bila te si rosna Eleno, kerko Kraj Dunava Lepo ti je u našemu Sremu Razgranala grana jorgovana Sva su sela Valjevska podvalaRAZGRANALA GRANA JORGOVANAGodine prolaze i iza sebe ostavljaju civilizacijske tragove, koje samo oni najuporniji i zaljubljeni u prošlost ne žele da prepuste zaboravu.
Jedan od tih upornih zaljubljenika bio je i Đorđe Karaklajić. Neumorno je sakupljao narodne melodije, zapisivao ih i darovao danas već dovoljno muzički opismenjenom narodu.
Možda se onima koji narodnu muziku smatraju sredstvom za materijalno bogaćenje, koji je beskrupulozno uništavaju unoseći u nju arapske, grčke, meksikanske i ostale — tuđe motive, ova knjiga izgledati anahrono. Ali, ni autor ove knjige, a ni ostali sakupljači i čuvari narodnih tradicija, ne rade to što rade da bi se njima dodvorili. Oni to čine zato što poštuju prošlost, što su se opredelili da je sačuvaju, a sebe duhovno obogate.
Zato je pisac ovih redova smatrao da mu je učinjena posebna čast kada ga je gospođa Vera Karaklajić zamolila da pogleda zaostavštinu njenog supruga i bude jedan od sastavljača zbirke.
Činjenica da je zbirka bila drugučije zamišljena, a zbog objektivnih okolnosti nije mogla biti realizovana na taj način, dovela nas je u nedoumicu: kako od materijala napraviti celinu a, opet, poštovati želju i zamisao Đorđa Karaklajića. Najzad, mislim da smo pronašli najbolje rešenje, u skupovima zapisa koji obrađuju pojedine motive. Tako je knjiga podeljena na sedam poglavlja: lirske i ljubavne pesme; pesme o krajevima, gradovima, planinama i rekama; balade i stare borbene pesme; pesme o cveću i pticama; svadbene pesme; vesele pesme i poskočice i horske pesme.
Takvim rešenjem iskorišćen je veliki deo zapisa, knjiga je dobila potrebnu formu a vizija autora o njenom izgledu najviše je ispoštovana. I — pred vama je knjiga koja, osim što će smanjiti fond neobjavljenog narodnog blaga, može služlli na čast izdavaču "Noti" iz Knjaževca. Bar se tako nadamo!
Kada smo već kod izdavača i autora moram reći sledeće: čuvanje kulturnih dobara u dobroj meri je privilegija bogatog društva, a za nas se nikako ne može reći da smo to. Zato, samo entuzijasti, kakvi su bili autori i izdavač iz Knjaževca, mogli su da učine toliko mnogo za muzičku kulturu tokom dvadesetak godina. Uz puno odricanja, flnansijskih akrobacija, nerazumevanja, pa čak i nipodoštavanja od strane odgovornih za kulturu, oni su pokolenjima ostavili materijale, koji nedvosmisleno pokazuju da i mala zemlja može imati veliku muzičku kulturu.
I sačuvati je, čemu je čovek u čiju se počast ovi redovi pišu, posvetio ceo svoj život.
Završiću ovo neuobičajeno uvodno slovo pohvalom izdavačima i pozivom etnomuzikolozima: udružite se i budite na polzu svom narodu!Dimitrije Panić Đorđe Karaklajić | RAZGRANALA GRANA JORGOVANA | Za izdavača Ljubiša Stojanović, direktor | Nota 1991 Knjaževac[postavljeno 16.01.2012]
|