Milan Karanović (1882—1955)
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Stranice: 1   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Milan Karanović (1882—1955)  (Pročitano 4625 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4652



Pogledaj profil
« poslato: Februar 13, 2011, 02:31:19 pm »

*

MILAN KARANOVIĆ
(Velika Rujiška, 23.04.1882 — 1955)

Životno djelo Milana Karanovića, etnologa s kraja devetnaestog i početka dvadesetog vijeka, predstavlja veliki doprinos istraživanju etnografskog blaga Bosanske Krajine.

U početku kao parohijski sveštenik, a potom kao etnolog-istraživač, Karanović je istražio izuzetno vrijednu kulturnu zaostavštinu velikog dijela krajiškog područja. Narodne pjesme, vezovi, narodni običaji samo su dio folklornog bogatstva prikupljenog u gotovo pedesetogodišnjem radu ovog vrijednog naučnog radnika.

Rođen je 23. aprila 1882. godine u novljanskom selu Velika Rujiška, Podgrmec. Školovanje ga nakratko odvodi sa krajiških prostora; nakon osnovne škole odlazi u Sarajevo gdje završava Zanatlijsku školu, a potom i sarajevsku gimnaziju. Nakon svršenih šest razreda gimnazije upisuje i Bogosloviju u Reljevu, te 1909. godine dolazi za parohijskog sveštenika u krajiško selo Rujnicu. 1911. godine izabran je za počasnog člana Eparhijskog crkvenog suda u Banjaluci odakle je, 1913., premješten u Veliku Kladušu. U vrijeme Prvog svjetskog rata Karanović je, zbog pripadništva Kočićevoj grupi "Otadžbina", jedno vrijeme bio zatvoren u banjalučkom Vojnom zatvoru. Po svršetku rata bacio je svešteničku odeždu i kao etnograf-kustos ostatak života proveo u Sarajevu. Milan Karanović je umro 1955. god.

Karanovićev istraživački rad je izuzetno obiman; pored 300 raznih članaka, od kojih 164 pripada oblasti etnografije, napisao je i objavio dva djela većeg obima: "Pounje Bosanske Krajine" i "Sanička župa". Sarađivao je u mnogim listovima: "Srpska riječ", "Narod", "Srbobran", "Novi život", "Prosveta", "Srpsko kolo", "Politika'"... Brojni članci, uključujući i djela većeg obima, izišli su u izdanjima Srpske akademije nauka.

Karanovićevi naučni poduhvati nisu ostali nezapaženi; o njegovoj ličnosi i djelu napisane su brojne kritike i studije, a zapazio ga je i svesrdno podržao naš priznati naučni radnik Jovan Cvijić.

Njegovi etnografski radovi, uz etnografske radove sveštenika Petra Rađenovića, predstavljaju poseban doprinos poznavanju lokalne prošlosti.


IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE

•  Proučavanje sela, Sarajevo, 1907.
•  Sa Une, Sarajevo, 1907.
•  O naučnom radu Jovana Cvijića, Sarajevo, 1925.
•  Božić u srpskim narodnim pjesmama, Sarajevo, 1925.
•  Pounje u Bosanskoj Krajini, 1925.
•  O tipovima kuća u bosni, Sarajevo, 1927.
•  Bosna i Hercegovina, istorijsko-etnografski pregled, 1928.
•  O starinskoj narodnoj nošnji Bosanske Krajine, Sarajevo, 1932.
•  Manastir Gomionica, beograd, 1934.
•  Legenda o blagu cara Lazara, Beograd, 1935.
•  Sveti Sava u folkloru Bosanske Krajine, 1936.
•  Uskočko i sokolsko gnezdo na Uni, Beograd, 1936.
•  Cvijićevi napori oko proučavanja Bosne, Sarajevo, 1937.
•  Imljanska narodna nošnja, vez i bojenje



Tekst pripremila Milada Tišma, student srpskog jezika i književnosti.
Sačuvana
Stranice: 1   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: