Ksenija Cicvarić (1929—1997)
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Muzika « MUZIČKO STVARALAŠTVO I IZVOĐAŠTVO SRBA « Izvođači I « Ksenija Cicvarić (1929—1997)
Stranice: 1   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Ksenija Cicvarić (1929—1997)  (Pročitano 42947 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« poslato: Februar 05, 2011, 05:07:18 pm »

*



KSENIJA CICVARIĆ
Podgorica, 1929. — Beograd, 1997.


SLAVUJ SA RIBNICE

Ksenija Cicvarić rođena je u Podgorici 1929. godine (od oca Radivoja Bracovića i majke Simone, rođene Zlatičanin) gdje je završila gimnaziju. San da studira pjevanje, zbog materijalnih uslova porodice, nije joj se ostvario. Pjevačku karijeru počela je šesdesetih godina u Radio Titogradu a nastavila u Radio Beogradu u ansamblu slavnog Carevca. Veliki radnik, pouzdani prijatelj, divan drug i čovjek, nezavidljiv kolega, oduševljavala je publiku na brojnim i nezaboravnim koncertima širom Jugoslavije.

Slavuja sa Ribnice, koji je plijenio ljepotom svoga glasa, pričinjavajući drugima radost, lomila je tuga (izgubila je sina i muža). Patila je i pjevala ("Mlada Jelka", "Oj vesela veselice", "Milica jedna u majke", "Sejdefu majka buđaše", "Dolinom se šetala djevojčica mala") i sopstvenu tugu liječila pjesmom. Otuda u njenom glasu dramska ozbiljnost, uzdržanost, odmjerenost, prefinjena lirika, toplina u boji glasa — božji dar. Pjevati — značilo je živjeti. Crnogorska narodna nošnja (jedna od najskupljih na svijetu) savršeno je odgovarala njenom stasu, ljepoti, otmenosti i melanholičnom osmjehu. Riječi njenog savremenika i prijatelja Moma Markovića bude sjećanja na njen lik: "Smjenjivali su se vrhunski izvođači iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Skoplja i Ljubljane. Prva dama te divne večeri bila je i po muzičkom umijeću i po ljepoti Ksenija. U crnogorskoj narodnoj nošnji pjesmom i pojavom očarala je sve. Bili smo najbolji. Nažalost nema više takvih festivala, nema više velike zajedničke države, nema ni Ksenije".

Jedanaestog februara 1997. godine u sedamdesetdrugoj godini života napustila nas je Ksenija — najautentičniji predstavnik izvornog crnogorskog melosa. Sačuvala je veliki dio blaga naše narodne pjesme a njen prefinjeni ukus i senzibilitet znalački su odabirali najbolje. Snimala je ploče i kasete koje su bile i ostale najveći hitovi u našem narodu. Svojim lirskim glasom, specifične boje i interpretacije elegičnih narodnih pjesama, pojavila se na Ribnici, nastavila širom — Jugoslavije i stigla do srca naših ljudi širom svijeta. U ovom vijeku takav glas Crna Gora nije dala.

I sam sam imao mnogo nastupa i koncerata pa veoma dobro znam da je uraditi nešto zanatski i umjetnički jedno, a voditi dijalog sa publikom nešto sasvim drugo, a možda i najteže. I kao što Hamlet kaže glumcima da glume da "kriv poludi, nevin preblijedi a neprosvećen se zbuni", tako je i u muzici kontakt sa publikom ponajvažniji. Umjetnost je ono najljepše što čovjek ima — duša svijeta. Ksenija je pjevala dušom a publika je to osjećala.

Izvorni narodni melos krije snagu jednog naroda i jednog vremena. To ne može dati jedan čovjek niti nositi jedan čovjek. Pa ipak, vrhunski umjetnik, kao dio te cjeline, raspaljuje vječnu i neumrlu luču. Za najveće pjesme potreban je i najveći pjevač. A za to su mu potrebni talenat — božji dar i veliki razlozi. Ksenija Cicvarić imala je i jedno i drugo.


Aleksa Asanović

[postavljeno 26.02.2008]
Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #1 poslato: Februar 05, 2011, 05:07:39 pm »

*

KSENIJA CICVARIĆ — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI & ALBUMI

Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #2 poslato: Februar 05, 2011, 05:08:06 pm »

*

KSENIJA CICVARIĆ — DISKOGRAFIJA



SET 3 CD
Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #3 poslato: Februar 05, 2011, 06:03:58 pm »

*

Pesme Ksenije Cicvarić





Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #4 poslato: Februar 05, 2011, 06:04:20 pm »

*







KSENIJA CICVARIĆ

Ksenija Cicvarić, rođena je 1929. godine u Staroj varoši — Podgorica. Rasla je u porodici sa puno djece, gdje nisu postojala sredstva ni mogućnosti za školovanje.

Ipak, zahvaljujući svojoj majci Simoni, Ksenija je stekla obrazovanje koje ne bi stekla ni u jednoj školi. Sa izuzetnom prirodnom nadarenošću, Ksenija je dopunjavala ljepotu pjesme. Kao i što sama kaže u tom vremenu, odjeća nije bila važna koliko je važan bio kvalitet glasa. Pa se i sa "starim kaputom" moglo uspjeti, ako je, naravno, za to postojao talenat.

Moze se reći da je Ksenija svojom pjesmom; vjerna muzičkom miljeu satkanom od zlatnih, trepetavih iskrica, diskretno, poput treperenja Ribničkih topola, jako kao podgorički sjeverac koji tjera krv da brže struji... bez obaveze poput maestrala koji se zaplete u djevojačkoj kosi i nestane... obilježila je 20. vijek u cnogorskoj narodnoj muzici.

A nije ni čudo jer je njen učitelj bio Hamdija Sahinpašić. Šahinpašić je takođe bio dirigent i jedan od osnivača tuškog tamburaškog orkestra "Gajret" koje je djelovalo u okviru KUD-a "Ramadan Šarkić". Rasla je Ksenija u Varoši, klela se i "valahi i bilahi", pila i jela i kod Osmanojce i kod Markojce, mirisala fislidzen čiju je ljubav upoređivala sa pravom ljubavlju, pa kaze: "Da zna dragi da ga volim, k’o fislidzen cvijeće i da zbog njeg’ srce moje drugom poći neće"...

Zbog pjesme "Sjever ružu niz polje nijaše..." dobila je na poklon nošnju kraljice Milene. Zar je potrebno ovdje pričati o uspjehu. Da bi se voljela Ksenija mora se voljeti Podgorica, a da se voli Podgorica nužno je čuvati blago koje proizilazi iz narodne pjesme.

Bila je nedostižna u pjevanju. Pjevala je svugdje. Dio zivota do smrti provela je u Beogradu. Bio je ovo težak period za ''Kraljicu Kseniju", al su joj nostalgiju prekrivale uspomene i slike iz stare Podgorice. Rado je bila viđena u Podgorici, šetala se sokacima, a njena najveća ljubav bili su susreti sa Podgoričanima koje je neizmjerno voljela.

U mahali, gradu gdje je rasla i živjela Ksenija, nije postojala razlika u vjeri i naciji. Svi su bili jedno, i muslimani i pravoslavni. Svi su se kleli Sahat kulom, Mladom Jelkom, Sejdefom i Milicom.

11. februara 1997. godine zauvjek je napustila ovaj svijet, dama, simbol multietničnosti, bratstva i jedinstva, kroz pjesmu i život, Ksenija Cicvarić.

Danas u Podgorici, nažalost, ne postoji ni jedna ulica koja nosi ime ove zvijezde.

Zlatna slova u crnogorskoj istoriji izvorne pjesme ispisali su i pišu: Hamdija Šahinpašić, Ksenija Cicvarić, Šukrija Žuti Serhatlić, Mirko Rondović, Kadira Ćano, Branka Šćepanović, Pljevaljski tamburaši, Zdravko Đuranović, Zvuci sa Ribnice…


Autor teksta nepoznat
Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #5 poslato: Februar 05, 2011, 06:04:42 pm »

**




K S E N I J A  C I C V A R I Ć


O SEBI
Po narodnosti sam Crnogorka. Rođena sam u Podgorici 1929. godine. Moje pjevanje sam naslijedila od moje majke Simeone... Ja nemam nikakvo muzičko obrazovanje... Pošto je moj tata dosta djece imao, nije imao mogućnosti da me školuje...

PROFESOR MILO POPOVIĆ KSENIJINOM OCU
— Radivoje, da znaš kako imas dijete pametno, muzikalno. To je nesto nevjerovatno...
— Ja to, veli, sve znam Milo, al' bolje da...
Ja sam ćutala i slušala, ali verujte kad se nešto uvuče u dušu... bez muzike nisam mogla da živim...

O PODGORICI
Podgoričke porodice, to su bile prave domaćinske kuće. To je bio mnogo fini narod... rasni narod... Voljeli smo se... Ma šta da vam pricčm... majke Crnogorke — to su najbolje majke na cijelom svijetu... Dosta sam djece rodila, pet sinova i jednu ćerku... Imam dana četvoro djece, dvoje nemam...

RADIO TITIGRAD
Izašao je konkurs za radio pjevače. Napisala sam molbu. Šef orkestra bio je Janika Balaš, sa njegovim orkestrom iz Radio Novog sada... Kad sam zapjevala prvu moju pjesmu "Mlada Jelka ljubi Janka"... Vi ste primljeni... Mi ćemo biti ponosni što ćemo imati takvu Kseniju.

JUGOSLOVENSKI FESTIVAL NARODNE MUZIKE U CRNOJ GORI
Da vam kazžm... Kad sam otvorila pozornicu sa pjesmom "Sjever ružu niz polje nijaše"... Tu sam pobijedila... Kad je bio završetak, digle su se kolege iz hora, nosili su me na ruku... dobila sam crnogorsku nošnju kraljice Milene. Kako sam izgledala, to ja znam!...

RADIO BEOGRAD
Prelazim u Beograd da živim. Moj suprug je bio pilot, konkurisao je za JAT... I upoznala sam se sa čika Carom... Ja sam, reko', došla da živim u Beogradu, i sad ću da budem sa vama. Tražili su mi repertoar. Odmah sam, treći dan, počela da snimam... Kod Radio Beograda sam bila stalni službenik...

CAREVAC
Čika Car je imao fantastičan orkesatr. Imala sam veliku sreću da to doživim... Čika Car dok me pratio — kad sam snimala moje pjesme, izvorne, onda nije bilo komponovanih, ja to, vjeruj, ne bih znala da pjevam — uvijek je govorio: "Gledajte dobro, pratite je po ustima kako otvara!"... Kad je primjetio moju grimasu na lice: "Je li, Ksenija, je l' nešto nije dobro?" "Nije."... "Hvala lepo, Ksenija. "Mogu da kažem da je to bio jedan izuzetan čovjek, veliki muzičar, gospodin... I hvala mu veliko što sam doživjela, što sam snimala te moje pjesme...

O DRUGIM MUZIČARIMA
Radila sam sa Brankom Belobrkom, sa Jašarevićem, Duškom Radetićem, sa Žarkom Milanovićem, to je jedan izvanredan čovjek...

O PJESMAMA
Znate šta, sve moje pjesme, ustvari, to su prave gradske pjesme... To su sve pjesme iz zapisa, iz Crne Gore, to su pjesme iz stare Podgorice. Ja sam pjevala pjesme iz Nikšića, sa Cetinja, Bijeloga Polja i Prijepolja... Sandžak... volim sandžačku pjesmu... Ona mi je legla na srce, na dušu. Imala sam sreću, dobrog učitelja. To je bio Sahinpašić. On mi je doslovno rekao... kaže: "Bona, Ksenija... Joj, molim te, kaže, ko Boga, prihvati, veli, ove moje pjesme, jer to, bogami, niko neće otpjevati kao ti..." To su pjesme Il je vedro il oblačno, Drug se drugu žali na djevojku, Da mi je znati Bože moj...

O SVOJIM NAJMILIJIM PJESMAMA
Sejdefa je otpjevana u Ulcinju, jer "u šajku lađu na more"... Ona je stara pjesma... U Beogradu sam napravila bum sa Milicom, sa Veselicom, sa Sitnom knjigom... Mlada Jelka ljubi Janka to je pjesma moje majke... Tu je pjesmu pjevao zatvorenik... To je pjesma koja mi je najmilija...

ZAVEŠTANJE
Znate šta, dragi moji, vi ste meni dragi, kao sto sam i ja vama, nema druge... Ima dosta mojih pjesama, ali vjerujte, ne zna se koja je od koje ljepša... Neka ostane uspomena mojoj djeci, mojim milijema i mome narodu...


Intervju Ksenije Cicvarić Prvom programu Radio Beograda — emisija "Pesmarica", u zimu 1991. godine.

[postavljeno 16.05.2008]
Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #6 poslato: Februar 05, 2011, 06:05:02 pm »

**

KSENIJA CICVARIĆ


Pesma ženska. Susreti, čekanja, rastanci. Uzbudljiva. Ispevana, kao da je snažnija od svake reči. Utkana u sećanje večita ljubav — brat, sestra, majka... Sačuvana u jednom narodu: njegova lepota, smisao i trajanje. Zato, ko delimično spozna skladnost i pokret otpevane reči na putu je slobode. Ali onaj, ko je peva i stvara celim bićem, slobodan je.

Ksenija Cicvarić otpevala je svoje pesme na radost nas koji smo je slušali i voleli, i na zadovoljstvo onih koji će je tek slušati i zavoleti. Naraštajima je zaveštala predivne melodije svoga zavičaja glasom jedinstvenim u našem narodnom pojanju. Svojom spontanošću i muzikalnošću, Ksenija, kao da niže nisku sitnih bisera, izaziva čudesno treperenje u našim čulima, terajući nas da pesmu osetimo kao ogromnu energiju pokreta, skladnosti i lepote. Otuda onaj utisak, na prvi mah, da je vrlo lako i jednostavno pevati njene pesme. Slušajući je, bude se u nama emocije od savršeno otpevane reči, i glasa — koji navire prostrano i jasno. Ljubav ove žene prema muzici načinila je od nje neumornog tragača lepote zvuka. Poštujući narodni citat sa puno ljubavi i doslednosti gradila je melodiju, pokušavala i uspevala da svojom nadarenošću oduhovi zapis, igrajući se tonovima, ukrašavajući ih elegantno i graciozno. Sve pesme otpevane su nekom savršenom mirnoćom i osobenim stilom. Ornamentika njenog pevanja podseća na ukrase, srmom i sedefom optočene, na kakvoj gospodskoj nošnji, kapi, somotu, svili...

Ksenija Cicvarić se šezdesetih godina doselila u Beograd. Postala je cenjeni clan Radio Beograda, a svojim brojnim snimcima jedan od najušpesnijih pevača. Donela je sasvim nov melos i demantovala mišljenje da se crnogorska narodna pesma može samo uz gusle pevati. Otkrila nam je poseban način pevanja. Neke njene melodije postale su pravi hitovi i od mnogih pevača usvojene. Ipak, najveći deo pesama ostao je samo njeno imanje. To su one najteže, najzrelije, najlepše.

Ksenija Cicvarić je snimila šezdeset dva trajna snimka za zvučni arhiv Radio Beograda u periodu 1962—1979. godine. Prvi njen susret i tonsko snimanje, sa Vlastimirom Pavlovićem Carevcem i njegovim orkestrom, povezao je na istom mestu dva velika majstora: Carevca, velikog stilistu, znanca naše narodne muzike, i Kseniju, pevača izuzetnog senzibiliteta. Njihova saradnja trajala je nekoliko godina (do Carevčeve smrti) i za to vreme snimljeno je preko dvadeset melodija, devetnaest snimaka, najuspešnijih, nalaze se na CD 1.  

Veci broj pesama, snimljenih u periodu od 1964—1979. godine sa narodnim orkestrima Žarka Milanovića (deset pesama) i Radio Televizije Beograd (sedamnaest pesama), usnimljen je na CD 2 i CD 3. Ovi orkestri, na cčlu sa Žarkom Milanovicćm i Radetom Jačarevićem, uložili su takođe veliki trud znalački pomažući Kseniji u njenoj interpretaciji.

Trostruki kompakt disk sadrži četrdeset šest numera sa preko sto pedeset minuta muzike. Na njemu se nalaze podgoričke pesme, ali i pesme iz drugih krajeva Crne Gore i Srbije (stari Ras — Sandžak) koje se pevaju u Podgorici. Dovoljno je saslušati nekoliko melodija pa uvideti da one poseduju izuzetnu estetsku vrednost. U njima su uživale generacije, a prenosili su ih stariji na mlađe. Pevali su ih po kućama, na sedeljkama, po baštama... Ipak, trebalo je vremena da se pojavi Ksenija Cicvarić i utka u ove pesme znak lepote i radosti. Otuda je čast i veliko zadovoljstvo jednom narodu kada iznedri ličnost koja uspe da iskaže njegova najčistija i najplemenitija osećanja.



Zapisano u vremenu
Pesme Ksenije Cicvarić
Set 3 CD
RTS PGP — 1998.

[postavljeno 11.02.2009]
Sačuvana
Angelina
Administrator
Hero Member
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 4670



Pogledaj profil
« Odgovor #7 poslato: Februar 05, 2011, 06:05:19 pm »

**



KSENIJA CICVARIĆ

U francuskoj sansoni ostavili su traga Edit Pjaf, Sarl Aznavur... U italijanskoj kanconi Domeniko Modunjo, Milva... U nasoj crnogorskoj narodnoj muzici, to je Ksenija Cicvaric. Izuzetnom senzibilnoscu i senzualnoscu svoje licnosti, andjeoskom lepotom glasa, Ksenija je sirom svijeta, a posebno putem talasa Radio crne Gore (tadasnjeg Radio titograda), pronijela svu monumentalnost nase crnogorske duse. To je, svakako, cast jednom narodu kada iznjedri takvu licnost...

Pjevala je Ksenija na slavama,  susretima, druzenjima i sigurno gradila imidz jedinstvene umjetnice sa kojom je pravo zadaovoljstvo druziti se jer ona je sirila beskrajnu ljubav kako pojavom, jos vise glasom. Biti kcerka, supruga i iznad svega majka velika je hrabrost u zivotu zene. Pri tome, biti otvorena za javnost svojim bisernim glasom (koji je kao gumicom izbrisao stare tvrdnje da se crnogorski melos sastoji samo od tri tona i gusala) prava je rijetkost i dragocjenost za jedan narod. Takva je bila i ostala Ksenija Cicvaric.

Ona je dragoj publici uz radio — prijemnike, kasnije i televizore, poklanjala opcinjavajuci tonski slijed cime je potvrdjivala da je u njihovim snovima pronasla stvarnost. Moze se reci da je Ksenija Cicvaric pjesmom, vjerna muzickom miljeu satkanom od zlatnih, treperavih iskrica, diskretno, poput treperanja Ribnickih topola, jako kao podgoricki sjeverac koji tjera krv brze da struji... bez obaveza poput maestrala koji se zaplete u djevojackoj kosi i nestane... obiljezila XX vijek u crnogorskoj narodnoj muzici.

Ovjekovjecila je pjesme iz stare Podgorice, Niksica, sa Cetinja, iz Bijelog Polja, Pljevlja..., a pjesme bi legle na dusu i dotakle najtananija ljudska osjecanja. Nije ni cudo jer je imala ucitelja Hamdiju Sahimpasica, koji je molio da pjeva njegove pjesme jer im je jedino ona mogla udahnuti dusu. Sjetimo se pjesme "Da mi je znati Boze moj...", izvodjenje koje se svakim slusanjem nanovo dozivljava s konstatacijom — Ona je jedna jedina!

S pjesmom "Mlada Jelka ljubi Janka" osvojila je, davnih sezdesetih, velikog janiku Balasa. Tako je bilo i sa Vlastimirom Carevcem, koji je trazio da orkestar prati ksenijino otvaranje usana, njenu bit, uzdah! I izuzetna simbioza senzabiliteta Carevca i ksenije nije izostala. Ksenija je bila posebno zahvalna "cika Caru" (kako ga je od miloste zvala) sto joj je omogucilo da snimi svoje pjesme. Radio — Beograd, ciji je bila stalni sluzbenik obogatila je sa 62 trajna snimka. Svoje umijece, mnogi instrumentalisti podredjivali su osobenom Ksenijom izvodjenju: Bila je boginja na sceni! Zbog pjesme "Sjever ruzu niz polje nijase...", tih 60-tih, poklonise joj nosnju kraljice Mileve. Sve je, pak, osvojila s Milicom..., Sitnom knjigom..., Zornom Zorkom...

Da bi covjek uspio u svojim zeljama mora da voli, a Ksenija je voljela Podgoricu, pjesmu, Crnu Goru i postala je neumorna u traganju za tananim finesama zvuka.

Bili su to nadahnuti melodijski iskazi, igra tonova, s ukrasima koji pravi muzicki poslenici mogu samo suvoparno zapisati, jer Ksenijin glas je bio raskosan u svojoj ljepoti, nasuprot njoj, skromnoj, drugarskoj, sluzbenici, domacici, majci sestoro djece...

Ona je bila obuzeta svojom pjesmom, pjesmom ljepote i radosti. Muzika iz naroda je opsjela, a ona ju je zauzvrat postavila na oltar vjecnosti.


* * *

No, kad se priblizava februar, osjeti hladnoca zime i snijegova, jave se uspomene na Damu koja je postala Pjesma crnogorskog narodnog melosa — Kseniju Cicvaric, koju su odnijeli ledeni sati 11. dana hladnog februara 1997. godine. A gdje su odlicja...? Njena pjesma je njeno najvece odlikovanje koje jos niko nije uspio da dobije.

S poštovanjem
Nada Vučinić,
muzički urednik RTCG




Antologija
Ksenija Cicvarić
Goraton — 2002.

[postavljeno 02.01.2010]
Sačuvana
Stranice: 1   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na: