Angelina
|
 |
« poslato: Januar 18, 2012, 03:34:59 am » |
|
** ŽICE TAMBURICE — BROJ 2U želji da prikažemo istorijski razvoj tamburaške muzike u Vojvodini u ovoj svesci donosimo izbor kompozicija koje je stvorila najstarija generacija kompozitora Vojvodine. U sledećim sveskama ćemo nasteviti sa prezentirenjem kompozicija srednje i najmlađe generecije. Trudili smo se da prvenstveno bude prikazana čista orkestaraka literatura, ali je to s obzirom na opues pojedinih kompozitora bilo nemoguće u potpunosti ostvariti, pa su unete i neke vokalno-instrumentalne kompozicije. Smatramo da će time biti šire obuhvaćena ova materija, a samim tim i mogućnost sastavljanja raznovrsnih programa tamburaških orkestara.
Bilo bi korisno da nam dirigenti i rukovodioci tamburaških orkestara pošalju svoje primedbe (ukoliko ih bude), kako bi mogli učiniti izvesne korekcije u izdavanju sledećih svezaka.
Uz notne materijale (partiture) za svakog kompozitora dati su i osnovni biografaki podaci, kako bi se bolje shvatilo vreme i uslovi rada najstarije naše kompozitorkse generacije.
Neka još jednom zazvuče "žice tamburice" donoseći nam poruku naših predaka, da nastavimo negovanje tamburaške muzike onim istim žerom i marom, kojim je to njihova generacija činila. [Sava Vukosavljev] TAMBURAŠKA MUZIKA U VOJVODINITarabura je naš najrasprostranjeniji instrument, jedini koji se u poslednjih stopedeset godina afirmisao kao autentični instrument iz naše kulturne baštine. Uklopljena u orkestarski saatav omogućuje zajedničko muzicirenje mnogih pojedinaca, a budući da odgovara našem narodnom karakteru, prigrlili su je i mladi i stari, te nema gotovo ni jednog sela i grada gde u nekom od oblika tamburaško muziciranje nije došlo do izrazaja.
Okupljanjem sve većeg broja kompozitora koji za tamburaške orkestre stvaraju izvornu muzičku literaturu, te uvođenjem tambure, ne samo u škole i kulturno-umetnička društva, nego i njenim dovođenjem u kontakt s najozbiljnijim muzičkim nastojanjima, tambura i tamburaška muzika dobijaju sve određeniji udeo u razvoju celokupne naše muzičke kulture.
Istorija je uvek bila — kažu najbolja učiteljica, pa tako i istorija tamburaške muzike čini sastavni deo obrazovanja naših tamburaških krugova i ljubitelja te vrste muzike.
Kada su Turci u XIV i XV veku došli u naše krajeve, doneli su ovamo i tamburu. Oni su je primili od Arapa, a Arapi od starih Persijanaca i Egipćana, kod kojih je tambura baš ovakva, kakva je današnja naša tambura — Brač, — kruškolika i dugovrata, postojala još tamo pre četiri hiljade godina. Zvala se PANTUR. Persijski žica znači: TAN. Turci su reči TAN dodali BUR — i teko je nastala reč TAMBUR. Dakle, imena PANTUR i TAMBUR osnovna su imena za taj instrument. Odatle je nastala i naša reč TAMBURA.
Istorijska istraživanja moraće još jasnije osvetliti tezu prema kojoj se ORKESTARSKO TAMBURANJE koje potiče iz Bačke, pod uticajem mađarskih ciganskih kapela počelo rezvijati prvo među Bunjevcima i Šokcima, a zatim među Srbima. Bunjevci i Šokci došli su, naime, u razdoblju od XVI do XVIII veka iz Bosne i Hercegovine u Bačku, pa kako je tambura pod osmanlijskim uticajem našla najpogodnije tlo baš u Bosni i Hercegovini, razumljivo je što su taj instrument i emigranti iz tih oblasti — Šokci i Bunjevci — poneli sa sobom u novi kraj. Poznati pisac MATIJA KATANČIĆ piše 1817. godine o tamburi u SUBOTICI i među Bunjevcima. [Julije Njikoš] S A D R Ž A J 01/ MITA OREŠKOVIĆ (Šid 1824—1875) — Zar ako si moja mati — Spomen
02/ STIPAN MUKIĆ (Subotica 1838—1903) — Kolo igra tamburica svira
03/ PERA I. ILIĆ (Sr. Karlovcl 1868 — Aranđelovac 1957) — Kolo gimnastičkog društva — Hercegovačko kolo
04/ ONDREJ MUDROCH (Novi Sad 1871—1955) — Venčok slovenskych narodnich pesni
05/ VASA JOVANOVIĆ (Novi Sad 1872 — Kovilj 1943) — Narodni front, marš — Dutnafalvi indulo — Dančica, kolo — Milčevo kolo
06/ MARKO NEŠIĆ (Novi Sad 1873—1938) — Kokica, igra — Vojničko kolo — Radnički marš — Radničko kolo — "Neven" kolo 07/ JOCA MLINKO-MIMIKA (Subotica 1876 — Mol 1926) — Bunjevka, igra — Prid prozorom
08/ SPASOJE TOMIĆ (Zmajevo 1877 — Sr. Mitrovica 1942) — Prizren, valcer — Tamburaško kolo
09/ ISIDOR BAJIĆ (Kula 1888 — Novi Sad 1915) — Zmajevka, marš — Majski cvet, polka — Đavolan, igra — Sarajevka, kolo — Svatovsko kolo iz "Šarana" — Srpkinja, igra ŽICE TAMBURICE II | Glavni i odgovorni urednik Boris Černogubov | Izdavač: Savez muzičkih društava Vojvodine | Izbor kompozicija pripremio Sava Vukosavjev | Novi Sad, aprila 1985.[postavljeno 18.02.2010]Više na odeljku: « Muzički stvaraoci — najstarija generacija «
|