Najnovije poruke: Angelina
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
  Prikaži poruke
Stranice: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 »
3701  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Ostali žanrovi popularne muzike] / Dragan Stojnić (1937—2003) poslato: Februar 07, 2011, 02:18:23 pm
*

DRAGAN STOJNIĆ — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI & ALBUMI

A sad adio
Barbara
Biće dana
Bila je tako lijepa
Cest La Vie
Da da da
Doviđenja ljubavi
Ide voz
Ide, ide život
Ja to znam
Jedan čovek i jedna žena
Jelisejska polja
Još si tu
Još te pamtim
Kada smo se upoznali
Kako je tužna Venecija
Kaži mi
La Boheme
Maestro i violina
Moj svet
Nećemo imati vremena
Nema više romantike
Nemoj da kuneš ovu noć
Oprosti mi ako možeš
Rastanak
Stare slike
Stari momci
Što te nema
Što te više čekam
Ti
To je ljubav
U letnjoj noći
Ulice noći
Vino i gitare
Zimska je ruža
Život koji živim
3702  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Ostali žanrovi popularne muzike] / Dragan Stojnić (1937—2003) poslato: Februar 07, 2011, 02:17:44 pm
*



DRAGAN STOJNIĆ
(Beograd, 10.11.1937 — Beograd, 19.03.2003)

"Dragan Stojnić (1937—2003) ostaće upamćen kao pevač koji je prepevao i približio francusku šansonu našoj publici, šarmantni gospodin divnog baritona, uvek odmeren i dostojanstven, pravi maestro."

*

"Dragan Stojnić rođen je u Beogradu, živeo je u Banjaluci, Sarajevu, Skoplju, Beogradu. Oduvek je želeo da postane pevač, a na sceni je proveo skoro 40 godina.

Njegovi počeci se vezuju za grupu 'Prijatelji', a prvi veliki uspeh postigao je 1964. godine pobedom na festivalu u Kraljevu 'Mikrofon je vaš' sa pesmom 'Bila je tako lijepa'.

Prvi solistički koncert održao je 1984. godine i od tada njegov tradicionalni osmomartovski koncert je neraskidiva veza sa publikom. Godine 1998. godine dobio je nagradu 'Zlatni Beočug' Kulturno-prosvetne zajednice Beograda." [G. J.]

*

"... Velikan srpske muzičke scene, romantični pevač šansona, koji je tradicionalno održavao koncerte na Dan žena, kada je damama, kako je sam govorio "umesto buketa cveća poklanjao buket melodija".

Pesme po kojima ga pamtimo brojne su, kao na primer 'Jedan čovek i jedna žena', 'Bila je tako lijepa', 'Vino i gitare', 'Maestro i violina'..." [M. J.]

*

"Više od 20 godina, Stojnić je održavao solističke koncerte, poslednjih 10-ak godina tradicionalno na 8. mart, sa stalnim saradnicima, klaviristom Đorđem Debačom i recitatorom Milanom Ševićem. Široj javnosti Stojnić je poznat baš po tim osmomartovskim solističkim koncertima koji su se, tradicionalno, održavali godinama u Domu Sindikata kada bi, kako je govorio, 'umesto buketa cveća, damama poklanjao bukete melodija'..."
3703  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Lutajuća srca poslato: Februar 07, 2011, 02:08:24 pm
*
Slušaj ih…
Pevuši ih, pa neka neka i kapne
Ali molim te,
Najviše se smej, smej...



U SUMRAK
M. Marković — V. Borisavljević — M. Jovanović

U sumrak tone grad
I magla traži kut
A misli prolaze kroz isti put
I sama šetam ja
Bez cilja danima
Dok mi kiša jesenja silazi niz dlan

Na vlažnoj ruci
Lagano vene cvet
I nosi dane
I sav moj svet

I pada kap po kap
Sa neba dole u mrak
I nemir donosi u tvoj povratak
Dok nemo spava grad
Pružam nekom ruku
A oči govore da te nema tu

Na vlažnoj ruci
lagano vene cvet
I nosi dane
I sav moj svet
I sav moj svet,
i sav moj svet.



JOŠ MALO
M. Marković — M. Jovanović
"Omladina 72" | I nagrada publike i I nagrada stručnog žirija


Živeli smo lepo nekoliko dana
Daleko negde od ovog grada
Tamo gde tihi maestral duva.
Želim da nas naša ljubav čuva,
Još malo...

Na pesku jos tragovi stoje,
Ruke tvoje,
A tu su i moje.
Obala plače jer tebe nema
A sa morem kamenje drema,
Bez nas...

Grli me, ljubi me,
Onako kako znaš
I umeš ti...
Još malo...

Sada te sve češće viđam s drugom.
Pomislim stalno
Pa i noći ove...
Odakle tebi hrabrosti, mili,
Da izdaješ ljubav, radost i snove..
i danas?


Lutajuća srca — U sumrak
3704  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Lutajuća srca poslato: Februar 07, 2011, 02:08:07 pm
*

LUTAJUĆA SRCA — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI

"Još malo" / "Seti se" (PGP RTB 1972.)
"Putnik" / "San" (PGP RTB 1973.)
"Jefimija" / "Pruži ruke" (PGP RTB 1973.)
"Balada o barbi" / "Svetlosti jutra" (PGP RTB 1973.)
"Brod za sreću" / "U sumrak" (PGP RTB 1973.)
"Slutnja" / "Oni su se zavoleli" (PGP RTB 1974.)
"Poslednje jutro" / "Godine" (PGP RTB 1974.)
"Ti si tu" / "Luta srce moje" (PGP RTB 1974.)
"Naša ljubav" / "Peščani grad" (PGP RTB 1974.)
"Verujem u ljubav" / "Poruka kiše" (PGP RTB 1975.)
"Strepnja" / "Zaboravi me" (Diskoton 1979.)


ALBUMI

"Lutajuća srca 1" (PGP RTB 1974.)
"Strepnja" (PGP RTB 1981.)
"Šuma je izviđački drug" (PGP RTB 1981.)
3705  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Lutajuća srca poslato: Februar 07, 2011, 02:07:48 pm
*




L U T A J U Ć A  S R C A

Akustičarski trio Lutajuća srca su 1970. osnovali Spomenka Đokić (vokal), Milan Marković (gitara, klavir, violončelo, prateći vokal) i Miroljub Jovanović (gitara, prateći vokal). Autorski tandem grupe činili su Jovanović i Marković, a povremeno su snimali pesme drugih kompozitora.

Na Omladinskom festivalu u Subotici 1972. godine su za pesmu "Još malo" osvojili prvu nagradu žirija i prvu nagradu publike, kao i nagradu za najbolji tekst. Na festivalu Vaš šlager sezone 1973. godine dobili su nagradu Saveza kompozitora Jugoslavije za pesmu "Jefimija" Dženana Salkovića. Iste godine predstavljali su Jugoslaviju na X svetskom festivalu omladine i studenata u Istočnom Berlinu. Tokom sedamdesetih su često nastupali na festivalima i osvajali nagrade. Sa njima su na koncertima i snimanjima povremeno sarađivali Vesna Koljević (klavir) i Rista Trajković (flauta).

Godine 1975. napustila ih je Spomenka Đokić, a grupa je pauzirala zbog obaveza članstva prema JNA. Po povratku iz vojske nastavili su sa članicom Elvirom Ignjatović. Po povratku Spomenke Đokić u grupu 1981. godine, objavljuju LP "Strepnja" na kome su pored ostalih zapažene numere "U poznu jesen" po pesmi Vojislava Ilića i "Večernja pesma" Sidni Lanijera. Članovi grupe su pisali muziku za pozorište, film "Košava" i TV seriju "Partizani"

Spomenka Đokić-Krstić radi kao nastavnik muzike u osnovnoj školi, Miroljub Jovanović je muzički urednik na niškoj TV "Belle Amie", a Milan Marković svira violončelo u simfonijskom orkestru. Poslednjih godina grupa je obnovila aktivnost, a planiraju objavljivanje diska na kome će se, uz osvežene verzije starih pesama naći i novi materijali.


Petar Janjatović "Ilustrovana Yu rock enciklopedija 1960—1997" | Scribd

"Lutajuća srca", sa singl omota "Još malo"
3706  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Radmila Karaklajić (1939) poslato: Februar 07, 2011, 02:05:15 pm
*
RADMILA KARAKLAJIĆ: ISPOVEST LEGENDE


ISTOČNA KRALJICA

Bila je svojevremeno proglašavana ženskim Đorđem Marjanovićem i najboljom među najboljima. Svoj uspeh, koji je počeo čim se pojavila sa pesmom "Anđelina zumba zumba" i bacila bivšu Jugu pod noge, nekako je i mogla da nosi na plećima, ali životne neuspehe, koji su dolazili kao plod uspešne karijere, morala je da boluje sama. Od diplomiranog nastavnika engleskog jezika, do jedne od legendi jugoslovenske zabavne muzike gazila je više preko trnja, nego preko cveća. Životnu priču za dva romana, pokušali smo bar delimično da ispričamo za čitaoce "Ilustrovane Politike"





Iako sam rođena u Beogradu, moji roditelji su iz jednog sela kraj Ivanjice, i ja sebe smatram Ercovkom. Ere su malo samosvojni ljudi, a toj grupi pripadaju, recimo, Oliver Mandić, Olivera Katarina, Radmila Bakočević i ja. Nisam snob, iako sam rođena u Beogradu, i veoma sam ponosna što mi je deda bio seljak. On je bio jedan divan čovek koji nikada nije rekao ni jednu netaktičnu reč. Imao je toliko gospodstvenosti i lepote u svom ponašanju da mnogi beogradski intelektualci ne bi mogli ni da stanu uz njega. Ta nepomirljivost, bunt i nesavitljivost koju sam od svojih predaka nasledila pratila me je kroz karijeru. Imaju ti ljudi neke svoje posebne karakteristike koje stvara samo podneblje. Recimo da mene prati karakteristika koju bih nazvala "svojom glavom o svoj zid", apsolutna nesavitljivost koja me je u žitovu mnogo koštala.

U Rusiji su Radmilu tokom decenija nastupanja zavoleli kao svoju i proglasili je "Istočnom kraljicom", devojčicama su davali njeno ime, što je za nju predstavljalo izuzetno priznanje.

Svi su odlazili u taj bivši Sovjetski Savez, ali ja sam bila ona koju su zavoleli kao svoga i devojčicama su davali imena po meni. Jedna od njih je i devojka koja je glumila sa Lazarom Ristovskim u filmu "Belo odelo". Najsrećniji trenuci u životu su mi rođenje sina i moji koncerti. Na tim koncertima sam delila sa ljudima svoja osećanja, držalo me je to duhovno davanje, nešto što sam im kroz sebe i svoju pesmu poklanjala. Jer ne možete držati pred 12.000 ljudi koncert i trajati više od trideset godina, a da nemate nešto u sebi što dajete tim ljudima.

Kažu da je zbog energije koju je imala prozvana ženskim Đorđem Marjanovićem, da je uvela neku vrstu estrade u svoje nastupe, opuštenost i razigranost koja je masama prijala...

Đorđe i ja se dosta razlikujemo, ali možda smo u tom davanju bili slični. To je, u stvari, neka suština i ljubav prema ljudima, crta ljubavi prema životu, lepoti, nešto što vas obeležava iznutra i to ljudi osete. Tu nije bilo laži i onoga da sam stala u neku pozu da bih pokazala nogu ili grudi, ako je toga i bilo usput.

Kao i mnoge njene kolege iz generacije, Radmila je želela da bude muzički obrazovana, pa je učila pevanje kod tada poznate operske pevačice Anite Mezetove.

Jeste, ali samo godinu i po dana sam išla na časove pevanja. Moralo se, ja sam radila na sebi. Pre svega, imala sam unutrašnju devijaciju nosa i sama sam otišla na operaciju, jer sam znala da ako hoću da pevam, moram da dišem.

Dok govori o načinu na koji je učila da peva, popularna "Anđelina" ustaje i pokazuje mi kako je disala dijafragmalno i podržava zvuke kojih je morala da se oslobodi tokom vežbanja.

Moralo je da mi bude sve slobodno i ako hoću da se dugo bavim pevanjem, da pevam punim plućima, a da ne upropastim grlo, ja sam morala da naučim da dišem. Znači učila sam da pevam iz dijafragme, a ne iz grla. Tako sam mogla da pevam jednu, dve, tri pesme, ali morate da imate osnove zanata. Samo godinu i po dana sam učila jer nisam želela da uobličim glas, da postane operski.

MIRA STUPICA UZOR ZA "ANĐELINU"

Sam podatak od koga je učila pevanje govori o tome koliko je Radmila Karaklajić želela da uspe i napravi karijeru kakvu je napravila.

Anita me nije učila samo postavci glasa, već još nešto, rekla mi je: "Radmila, od prvog momenta, još dok nisi izašla na scenu, udahni vazduh duboko, nasmeši se i kreni, ali moraš u prvom trenutku da se otvoriš, nema onoga idem polako, pa stanem, pa nastavim." Sve što mi je rekla, čak i u scenskom ponašanju mnogo mi je pomogla.

Najveći uspeh u karijeri stigao je na samom početku 1964. godine. Želeći da se izdigne iznad ustaljenih okvira i navika, Radmila je napisala pesmu "Anđelina zumba zumba" koja postaje hit nad hitovima. U tadašnjoj Jugoslaviji ploča je prodata u više od 200.000 primeraka, dok je u SSSR-u postigla tiraž od 1.200.000 primeraka.

Da, ja sam uglavnom sama pisala svoje pesme, a "Anđelina" je prodata u 1.200.000 primeraka u Rusiji, a jako je dobro prošla i pesma "Pada sneg". Ja sam u sredini ono što je govoreno italijanski prevela i recitovala na ruskom što je oduševilo njihovu publiku. Jer, ne peva se samo da bi se pevalo, vi tom pesmom nešto kažete, dajete deo duše, mada to zvuči kao fraza. Čovek nije samo telo.

Uvek se pevaču desi jedan veliki hit po kome ga pamte, a ona je sama predodredili svoju karijeru napisavši "Anđelinu". U prijatnom ćaskanju, osetivši da je moja sagovornica raspoložena da kaže i ono što do sada nije, iskoristila sam priliku da pitam kako je nastala čuvena pesma.

Ja sam bila najbolji đak u svojoj gimnaziji, sa 9,20 sam diplomirala engleski na Filološkom fakultetu, bila sam ozbiljna prema obavezama. S druge strane, kod mene postoje tri-četiri ličnosti, i zbog toga sam želela da se dopadnem ljudima, pogotovo momcima. Bila sam malo debeljuškasta i ružnjikava devojčica, ali verovatno ta moja želja da privučem pažnju i pokažem da u meni mnogo toga živi, onog vrcavog, pa sam smislila Anđelinu. Bili smo u gimnaziji i gledali Miru Stupicu u ulozi Petrunjele. Ona je meni u stvari bila ta jedna mala iskrica koja mi je otkrila da sam ja delimično Petrunjela, sa onom suknjom, sa onim golim ramenima i korpom i sa onim druženjem sa mornarima. Muškarcima koji će malo da potrče za tobom, pa ćeš da flertuješ, ali ne jevtino, već na fini način. Kasnije sam i ja malo igrala na tu kartu naglašene ženstvenosti, prva sam nosila šliceve sa strane, zašto da ne, pa žensko sam.

PRVI USPEH U PARIZU

Ipak, Radmilin prvi uspeh nije vezan za pesmu koja ju je izbacila u orbitu. Na festivalu u Pezaru, u Italiji, 1964. godine, ona je osvojila prvo mesto.

To je bilo sa velikim orkestrom Radio televizije Beograd kojim je dirigovao Bubiša Simić. Tu sam trijumfovala sa pesmom Dragomira Ristića "Proslaviću taj dan". Uspeh je bio veći tim što sam dobila prvu nagradu pored svih njihovih velikih zvezda. U to vreme sam pevala džez sa studentskim orkestrom, jer sam studirala engleski i to mi je odgovaralo. Sve je to bilo 1964-65. To je istorija naše zabavne muzike kojoj sigurno i ja pripadam.

Prvi pevač koga je publika nosila na rukama bio je Đorđe Marjanović i to je nekako bilo sasvim normalno. Međutim, kada je publika u Dubrovniku ponela Radmilu na rukama, to je bila vest za naslovne strane.

Divan je to osećaj. Nije to jedini put da su me dočekivali i ispraćali tako. Na nekim koncertima u Gruziji 1967. godine mene su na železničkoj stanici dočekali Gradski orkestar i folklorni ansambl. Kada sam izlazla iz voza, orkestar je svirao, a igrači su igrali onu igru na prstima, bilo je kao da su dočekivali nekog visokog političara. Takve stvari se sada ne doživljavaju iako ima mnogo više novca i mogućnosti. Mi smo pevali za dnevnicu i nije bilo važno da li imate 15.000 ljudi na stadionu, ako je dnevnica 150 rubalja, toliko je i to je to. Ali ja sam imala drugih privilegija koje mnogi nisu, svoja kola, autobuse, apartmane, sve što je najbolje.

SPLETKE I PODMETANJA

Kažu da svako vreme nosi svoje breme, ali ono što je zajedničko za sva vremena je nešto što nazivamo "podmetanjem". Ni Radmilu to nije zaobišlo, pa je njen prvi planirani odlazak u Rusiju odložen. Tri dana pre polaska na put, saopšteno joj je da ne ide...

To je bilo 1964. godine, kada se prvi put išlo u Rusiju. Putovali su Đorđe Marjanović, "Sedmorica mladih"’, Cune i mnogi drugi. Tri dana pred polazak su mi u "Jugokoncertu" saopštili da ne mogu da putujem, jer ja pevam na engleskom, a u toj političkoj situaciji može da se desi da to u Rusiji bude pogrešno protumačeno. Osim jezika smetalo im je i to što ja malo slobodno pevam, što pevam tvist i rok. Od početka karijere zadobijala sam jake udarce i to je trajalo tokom svih godina pevanja, traje i dan-danas.

Ali pevačica je "nevernim Tomama" uzvratila udarac tako što je godinu dana kasnije pozvana na mesec dana, a ostala šest meseci u Rusiji.

Da, već sledeće godine sam bila u SSSR-u na turneji koja je trajala čitavih šest meseci. Kasnije sam još samo jednom išla sa velikom grupom pevača. Prvi put sam bila sa orkestrom od šezdeset ljudi, drugi put sa tom grupom, a kasnije sam išla samo na solističke koncerte. Ta grupa pevača sa kojom sam išla u Rusiju lepo mi je smestila. Imala sam jedanaest biseva i naše velike tadašnje zvezde nisu mogle da podnesu kada se vrate ovde da se kaže: "Pa kako to i zašto to da ona prolazi najbolje, a mi velike zvezde ne baš tako?" Onda su ovde pričali da sam ovo, da sam ono, da sam im kvarila ozvučenje, neke nebuloze. To im je bilo objašnjenje za javnost zašto sam ja toliko odskočila od njih. A bila sam mlada, zgodna, pevala sam moderne stvari, pevala sam dobro jer tamo ne može da prođe loš pevač.

SRPSKA PONIZNOST PREMA DRUGIMA

Ono što kroz razgovor zaključujem, a i Radmila sama to priznaje, jeste da ju je uvek boleo odnos Srbije prema svojim pevačima. Nagrade je dobijala na strani, a u otadžbini retko.

Da, recimo da je tako. Dobila sam prvu nagradu 1967. godine za pesmu "Bokeljska noć" u Splitu. Šta da vam kažem, ja sam veliki patriota, mogu reći nacionalista, ali ne šovinista. Volim svoju naciju sa svim njenim užasnim manama, ali mi imamo jednu groznu osobinu, da nikad ono što je naše ne može da bude jako dobro. Uvek smo spremni da svemu što je tuđe, a naročito iz bivših republika, damo svu moguću podršku, dok se naši umetnici prvo dokazuju van zemlje pa tek kad uspeju, mi ih prihvatimo. Mi smo imali mnogo dobrih pevača u Beogradu koji nisu mogli da prođu jer nisu imali podršku sredine. Sećam se da se na RTS-u u "Nedeljnom popodnevu" kod Dunje Lango pojavila Dubravka Jusić kćerka Đele Jusića, devojčica koja je pevala ispod proseka. Ona je imala televizijske emisije, i sve moguće privilegije, a ja nisam mogla da se pojavim na televiziji. Kada sam se vratila iz Amerike, gde sam pevala u auli Daga Hamaršelda kao jedini pevač iz Jugoslavije koji je ikada tu pevao, Goran Milić je snimak doneo u televiziju i nisu hteli da ga prikažu. To je za mene bilo tragično i onda sam se povukla rekavši da neću nikoga da zovem i molim da se pojavim. Koncentrisala sam se na inostranstvo i mogu da vam kažem da mi nisu mnogo naudili. Jesu u tom smislu što mi je ostala rana na srcu jer me nije podržala moja sredina, a da jeste, napravila bih još veći uspeh u karijeri. Ja sam imala sreću da se napolju pokažem, a koliko je naših divnih pevača koji nikada nisu imali tu priliku. Danas je malo drugačije, eto, ostali smo sami, pa ćemo valjda malo da se opameti, ali žrtve te naše poniznosti pred stranim su mnogi veliki talenti.

Iako razočarana u odnos države prema umetnicima, popularna pevačica i dalje veruje da Srbi mogu da se "opamete", a za to je potrebno:

Prvo, da se vratimo Bogu, da se vratimo svojim korenima, osnovnom moralu i da cenimo prave stvari u životu, ljubav, porodicu, decu, neku osnovnu patrijarhalnost koja nas je očuvala. Ja sam prava Srpkinja, tipična. Znate zašto, naša dobra osobina je što smo strahovito dobar spoj istoka i zapada. Mogli bismo da pokupimo najbolje i od jednih i od drugih. Prošla sam sveta, živela na Kipru nekoliko godina, i neka mi ne zamere, ali tamo nisam videla ni četiri-pet devojaka lepih, kakvih kod nas ima na hiljade. Eto, stanite pred neku srednju školu i pogledajte kad izlaze sa časova. Sve će vam biti jasno. Mi smo pametna i lepa nacija i kad hoćemo, onda i možemo. Smeta mi što nismo jedni prema drugima ljubazni jer treba da olakšamo sebi ovaj tranzitni period kroz sve, ekonomiju, moral.

Ponudu za odlazak u Ameriku i građenje karijere Radmila je odbila zbog supruga Dragana Tomljanovića koji nije mogao da dobije vizu u to vreme.

Ima istine u tome da sam odbila da odem zbog supruga. On je tada bio član Komunističke partije i nije mogao da dobije vizu. A ja kada sam sa nekim, sa njim sam totalno. Nisam mogla da se odvojim od muža i odem da pravim karijeru, jer ne bih otišla na gostovanje, već verovatno zauvek. U mene su hteli da ulože novac i naprave zvezdu, jer sam pevala na ruskom, ciganskom i engleskom, i menadžeru, koji je inače radio za Tonija Beneta, to se svidelo. Rekao je za mene da sam kameleon.

Čudno, ali nikada nije zažalila zbog toga i kada sam je pitala da li joj je žao, odlučno je odgovorila:

Ne, nema tu žaljenja. Ja sam bila dva puta udata i imala sam još dve velike ljubavi. Strahovito sam veran čovek i ekskluzivac u odnosima. Za mene ljubav je ljubav, brak je brak, a kad više nije to, ja se lepo razvedem. Ne mogu da trpim prevare jer varam sebe, a to ne želim i neću uopšte da se masiram i budem nepoštena ni prema drugima, ni prema sebi.


Ljubica Z. Tomić | Ilustrovana politika
3707  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Radmila Karaklajić (1939) poslato: Februar 07, 2011, 02:03:45 pm
**





"Romi nemaju zajednički muzički jezik, tvrde muzikolozi i istraživači romske kulture. Ali, uprkos tome, romsku muziku i pesmu moguće je prepoznati bez većih teškoća. Ovaj paradoks strucnjaci objašnjavaju na različite načine, dok sami Romi vele da je to otuda što u njihovoj pesmi bruji "rhomano dji" ("romska duša").

I samo oni koji osećaju ovu dušu, njene treptaje i drhtaje, u stanju su da dokuče romsku pesmu, da joj dadu snagu i izraz duševnog raspoloženja. Ta osobina romske muzike, u izrazu je jednostavna ali, uvek iskrena, i kao takva, ljudima bliska, verovatno je i doprinela velikoj popularnosti romske pesme.

Radmila Karaklajić, jedna od najpoznatijih pevačica istočne Evrope, uspela je da dokuči tajnu ove "duše", o čemu uverljivo svedoči ploča "Ciganske pesme". Romske pesme su sačuvale izvornu lepotu, ali istovremeno nose pečat ove estradne umetnice. Radmila Karaklajić, čiji je glas upečatljiv kao romska muzika, nadahnula je ove, inače, poznate pesme optimizmom koji je najizrazitija crta njenog umetničkog bića."


Rajko Đurić, 1981.
3708  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Radmila Karaklajić (1939) poslato: Februar 07, 2011, 02:03:28 pm
*

ANĐELINA, ZUMBA ZUMBA
Tekst: Radmila Karaklajić

Moje more svaki dan nosi čežnje sveta mog,
misli plove, nežno plove,
tada mašta mene zove
osmeh sunca budi grad, dok sa rive čujem glas — Anđelina,

Anđelina — zovu me na rivu s njima
Ulica mala, primorski je ovo kraj
ulica mala, svaka pesma jedna želja
ulica mala, gde ja radim celog dana

Mmm, Anđelina (o, sinjorina), zovu momci kraja mog
Osmeh sunca budi grad, dođi, dođi tu uz nas, Anđelina
Anđelina, zovu me na rivu s njima

Sunce sija, vetar ćarlija, tada misli morem plove
neka radost mene zove i ja radim veselo! (Anđelina!...)

Kad se jutrom sunce vine, bakalare nudim divne,
rakove i školjke sive — Kupite ih, kažem ja
Čim se smire valovi plavi, padne noć, tu smo mi
svi instrumenti oko nas i u moru mesec igra
to je pesma grada mog

O, mama, zumba, zumba bakalar!...
o, mama, ooo!...


Jedna od najpoznatijih pesama Radmile Karaklajić
3709  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Radmila Karaklajić (1939) poslato: Februar 07, 2011, 02:03:07 pm
*

RADMILA KARAKLAJIĆ — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI

Andjelina, zumba, zumba
Poziv na twist
Kroz planine na put
Selena twist
Nada
Ja nisam vise dete
Ti, ljubavi, ti
Mi u kampu
Crvenkapica
Nedelja
Jos jednom
Ne ostavljaj me ljubav
Bokeljska noc
Kolja
Smesi se mesec
Kuda zuris
Volecu i sutra 1974
Povratak 1974

La bamba
Esperanca
Turist — 1967
Berba Grozdja — 1967
Tum-Balalajka — 1967
Moj Ribar — 1967
Da Si Tu — 1967


ALBUMI

1981. Ciganske pesme
RTB LP 2110792

01. Ja sam takva (narodna — R. Pajic — R. Karaklajic)
02. Sano ljubav... (narodna — A. Jevtic — R. Karaklajic)
03. Dve gitare (narodna - R. Pajic - R. Karaklajic)
04. Sare patrja — Sve karte (narodna — S. Pajic — narodna)
05. Doslo vreme (narodna — R. Radivojevic — R. Karaklajic)
06. Kad se setis... (narodna R. Radivojevic — P. Jevtovic/R. Karaklajic)
07. Jo deves - Uvece (narodna — R. Pajic — narodna)
08. Aj danu - da naj (narodna — R. Radivojevic — narodna)
09. Sunce... (narodna — R. Pajic — narodna)
10. S pesmom i gitarom (B. Kurcisvili — A. Jevtic — R. Karaklajic)
     Ansambl "Duga"
3710  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Radmila Karaklajić (1939) poslato: Februar 07, 2011, 02:02:42 pm
*




RADMILA KARAKLAJIĆ
(Beograd, 08.10.1939)

Radmila Karaklajić je rođena u Beogradu 1939. godine. Diplomirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Glumila je u filmu Dobar vetar "Plava ptico" (1967) i seriji "Obraz uz obraz" (1972).

* * *

"Najveći uspeh u karijeri Radmile Karaklajić stigao je na samom početku, 1964. godine. Želeći da se izdigne iznad ustaljenih okvira i navika, Radmila je napisala pesmu "Angelina zumba zumba (prepev velikog hita Louisa Prime Angelina) kojа postaje veliki hit. U tadašnjoj Jugoslaviji ploča je prodata u više od 200.000 primeraka, dok je u SSSR-u postigla tiraž od 1.200.000 primeraka".


* * *

"Pevačica Radmila Karaklajić (...) još u detinjstvu je shvatila da samo napornim radom i učenjem može da napreduje u životu i pobegne iz siromašne scenografije u kojoj je odrasla. Zato je uporedo s građenjem uspešne muzičke karijere završila filološki fakultet. Odrastajući u skromnoj porodici, pored oca Đorđa, činovnika, majke Milice, domaćice, i mlađeg brata Raše, osim mnogo ljubavi, dobila je vaspitne lekcije o pravim životnim vrednostima koje je kasnije uspešno prenela sinu Ognjenu". [Gloria]
3711  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:59:34 pm
*

NEDA UKRADEN


BEOGRAD JE ZA SVE BOLJI OSIM ZA SVOJU DECU I SRBE

Sta sam uradila da se Sarajlije do te mere ogorce na mene i skinu me sa svih medija? Da je bilo pravde, muzicke veze, posebno one ljudske, nikada ne bi bile prekinute na ovim prostorima. Posle svega sto se tamo o meni pisalo i pricalo, svih onih lazi i bljuvotina koje sam dozivela od grada u kome sam 30 godina zivela i u kome mi je sve ostalo od uspomena i prijatelja pa do materijalnog bogatstva, nije se lako vratiti. Ne bih volela da odem tamo da se osecam kao krivac vec bih trazila da me ispostuju onako kako zasluzujem. Eto, normalno je sto su Sarajlije pocele da dolaze u svoj grad, makar i na nekoliko sati. Sarajevo ne voli niko vise od nas, ni jedan Balasevic, Pavaroti, ili...Kao sto se zna, Zdravko Colic nikada nije ucestvovao ni na jednom humanitarnom koncertu za Srbe i Srbiju i to mu je u Sarajevu verovatno veliki plus. Otici cu u Sarajevo kad me ono pozove i odrzati najlepsi solisticki koncert. Mozda sam utopista, mozda se to nikad nece dogoditi, ali drugacije necu otici. Ne dolazi u obzir da idem po bosanskim kafanama i tezgama na sitno poput Sinana Sakica. Pa, meni je dusa u Bosni. Meni ona nije tezga, Sinanu jeste.

Jesam li koga svojim pesmama uvredila u Bosni ili u Hrvatskoj? Nisam nikoga! Naprotiv! I dan danas imam prijatelje i Hrvate i Bosnjake. Zao mi je zbog svega sto se dogadjalo Siptarima na Kosovu, kao i zbog onoga sto se desavalo Hrvatima u Vukovaru, ali mi, na prvom mestu, tesko pada ono sto su doziveli i preziveli moji Srbi. U ime nekog boljeg sutra spremna sam na sve oprostaje. Oprastam cak i svoju spaljenu kucu u Imotskom, koju nikada necu zaboraviti. Onog trenutka kad Bosna shvati da nema veceg prijatelja od mene, bar medju ljudima sa estrade, Neda Ukraden ce tada doci u nju. Bosna mozda ima vecih tezgarosa od mene, ali prijatelja ne! Mnogi su iskoristili ovaj rat da bi profitirali i obogatili se, predstavljajuci se kao prijatelji Bosne i Hrvatske, a to nikada nisu bili.

Jesam li koga svojim pesmama uvredila u Bosni ili u Hrvatskoj? Nisam nikoga! Naprotiv! I dan danas imam prijatelje i Hrvate i Bosnjake. Zao mi je zbog svega sto se dogadjalo Siptarima na Kosovu, kao i zbog onoga sto se desavalo Hrvatima u Vukovaru, ali mi, na prvom mestu, tesko pada ono sto su doziveli i preziveli moji Srbi. U ime nekog boljeg sutra spremna sam na sve oprostaje. Oprastam cak i svoju spaljenu kucu u Imotskom, koju nikada necu zaboraviti. Onog trenutka kad Bosna shvati da nema veceg prijatelja od mene, bar medju ljudima sa estrade, Neda Ukraden ce tada doci u nju. Bosna mozda ima vecih tezgarosa od mene, ali prijatelja ne! Mnogi su iskoristili ovaj rat da bi profitirali i obogatili se, predstavljajuci se kao prijatelji Bosne i Hrvatske, a to nikada nisu bili.

Povodom bombaskog napada na moj beogradski kafe-klub, mogu samo da kazem da takve stvari rade kriminalci i bolesnici. Realnih razloga za tako gnusan i bedan cin nije bilo, osim ako je nekom smetalo sto je taj prostor vlasnistvo Nede Ukraden. Kafe je dobro radio, to je bilo fino, mirno mesto u kome se nije prodavala droga i u kome nisu funkcionisale prostitutke. Istraga nije dala nikakve rezultate, sto je sasvim normalno za Beograd. Nisam htela da dozvolim da mi neka budala uzme mesto do kojeg mi je jako stalo. Ulazem danas dosta u moj "Star-kafe" i nikakvi kriminalci me nece oterati iz Beograda.

Nisam imala srecu da u muskarcu nadjem pravog zivotnog saputnika. Mozda zato sto sam jaka licnost. Muskarci ocigledno ne vole pametne, jake i sposobne zene. Nisu uspeli da sagledaju sustinu i bogatstvo moje licnosti. Zato sam, na zalost, sve ovo vreme na neki nacin ipak manje-vise bila sama. Ali nisam ni malo izgubila volju i veru u ljude. Pitanje je vremena kada cu naici na nekoga kome nece smetati samostalna, hrabra, sposobna i prevashodno zena sa puno emocija, nezna, osetljiva, senzibilna, suptilna...

Muskarac treba da bude jaka osoba, znaci licnost potvrdjena u bilo kom poslu, neiskompleksirana mojim uspehom, covek koji nece biti ljubomoran na moje prijatelje i okruzenje. Nije lako gledati atraktivnu zenu koju obozavaju mnogi muskarci, koji joj se dive, koja je komunikativna, ima mnogo prijatelja. U tom pogledu necu da se menjam. Ne zelim da se odreknem bilo cega sto je vezano za moj posao jer on mu je doneo mnogo postovanja, uspehe, lepih uspomena, nagrada... I na kraju krajeva — zasto? Prava ljubav i nije prava ukoliko trazi odricanje od necega sto je deo vas. To nikako ne znaci da bezim od udaje, samo ukoliko bude prava veza! Nije vazno da li je ovde ili u inostranstvu. Ja volim Jugoslaviju, volela bih da ovde svijem porodicno gnezdo.

Nikad ne gledam ko kome daje vise. Od muskarca ocekujem da mi pruzi ono sto i ja njemu mogu da pruzim, pre svega, da bude uz mene i kad je lose i kad je dobro. Nisam imala srecu da do sada nadjem takvog coveka. Ali, ne gubim nadu. Ne vidim da zivot ima smisla ukoliko su zena ili muskarac sami.

Kad smo vec kod toga, mislim da se desilo nesto sto radikalno menja musko — zenske odnose — ekonomska nezavisnost zene! Uz to, cini mi se da je zena u svemu veci borac i snaznija licnost: radja, vaspitava, skoluje decu i sama ih izvodi na put. Malo muskaraca to uspe u zivotu. Prestala je potreba za jednom patoloskom zavisnoscu od muskaraca, zavisnoscu koja je imala osnov u strahu, u tradicionalnom vaspitanju na ovim prostorima. Cini mi se, i jednom dubokom frustriranoscu muskaraca, pogotovu onih visokog obrazovanja i srednjeg staleza. Kad muskarac ne moze da pruzi vise standard svojoj porodici, prelazi u frustriranost koja moze rezultirati ili alkoholizmom ili u inferiornost, da ne kazem — impotenciju.

Pre svega, nisam imala nameru da sa bilo kim polemisem u stampi. Medjutim, zarad moje publike, moram da odgovorim mom isfrustriranom nekadasnjem kompozitoru. Znam da je Djordje Novkovic godinama radio samnom iskljucivo zbog love, a ne zato sto me simpatise ili voli kao coveka. On je veliki novcani megaloman i znao je da ja pravim odlicne tiraze. Zato mi je i dao sve te pesme i hitove. Cujem da danas od svakog svog pevaca uzima od 10-20 procenata od svakog estradnog honorara u Hrvatskoj ili inostranstvu. Sto je mnogo-mnogo je!

Najvece uspehe, tiraze i sve festivalske nagrade i priznanje u drugoj, velikoj Jugoslavji, osvajala sam u Zagrebu, Opatiji, Splitu, Makedoniji, Sloveniji, Sarajevu, a ponajmanje u Beogradu. Nisam mogla napraviti turneju po Srbjii. Za sve je na tim prostorima bilo mesta osim za mene. Niko me nije zvao ni za najevece turneje koje su organizovale tada najaktuelnije koncertne kuce "Beogradska estrada", "Jugokoncert", "Adria"...Pojavljivala sam se na MESAM-u, ali nagrade su bile, uglavnom rezervisane za izvodjace iz Zagreba i Splita. Kada sam zelela da 1986. godine odrzim solisticki koncert u beogradskoj hali "Pionir", nije bilo mesta jer je pevao Halid Muslimovic. Nisam mogla odrzati pravu solisticku turneju po Srbiji iako sam bila najtiraznja solistkinja zabavne muzike druge Jugoslavije (pa sve do danas), a uz to i Srpkinja.

Ne znam sta je po sredi ali mi se cini da je Beograd za sve bolji osim za svoju decu. Kada nije bilo mesta za mene, u poslednjih petnaestak godina, gotovo je unistena prebogata beogradska zabavnomuzicka scena. Gurnuti su u stranu pevaci takvog kalibra kao sto su Djordje Marjanovic, Lola Novakovic, Boba Stefanovic, Olivera Katarina, Senka i Bisera Veletanlic, Nada Knezevic, Leo Martin, Zlatko Golubovic, Dragan Stojnic Dragan Antic, Beti Djordjevic, Miki Jevremovic... Nesvatljivo!?


http://www.balkanmedia.com






Jelena & Neda Ukraden
(autor fotografije nepoznat)


3712  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:59:12 pm
*

ŠUMI, ŠUMI JAVORE

Šumi, šumi, javore
kad se oči otvore
sve što krije ova noć
grane tvoje govore
 
Šumi, šumi, javore
ja te slušam do zore
svjeću sam upalila
da mi nađe prozore
 
Nema više onih dana
vjetar bije sa svih strana
žuto lišće, tvoje lišće
k'o da kaže nikad, nikad više
 
Šumi, šumi, javore
noći su mi najgore
tuge moje skrivene
šumi, šumi, javore



BRAT

Zima je bila hladna duga
teško je bilo naći stan
kod brata mog najboljeg druga
ima mjesta, on živi sam

Snijegovi hladni, gladne ptice
u sobi toplo, peti sprat
k'o snijeg što pada mi na lice
to me ljubi mog druga brat

Šaptao je i u snu
budi uvijek sa mnom tu

Ref.
Hej, nježno me ljubio
hej, mog druga brat
hej, nježno me grlio
mog druga, druga brat

Krala sam ljubav prošle zime
taj stan 107, peti sprat
da l' mi još uvijek šapće ime
da l' me još voli, mog druga brat



NISI TI BIO ZA MENE

Ima u tebi nešto lijepo i opasno,
znala sam od prvog dana, na dobro neće to.
Ne mogu reći da nije... bilo je ljubavi,
al nije one prave, one iskrene.

Ref:
Nisi ti bio za mene ni ja za tebe,
nisu sve ljubavi sretne, ne krivi sebe.
Nisi ti bio za mene ni ja za tebe,
nisu sve ljubavi sretne, ne krivi mene.

Ima u tebi nešto sasvim drugačije,
znala sam da sreća nije, sad je kasno sve.
Ne mogu reći da nije... bilo je ljubavi,
al nije one prave, one iskrene.
3713  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:58:59 pm
*
nastavak





Uporedo je nastupala na svim tadašnjim festivalima:

Vaš šlager sezone: "Novi Robinzoni" (1975), "Ja i ti" (1976), "Požuri mi, dragane" (1977), "Vjeruj mi, dušo moja" (1978), "Još te volim" (1979)

Opatija: "Srce u srcu" (1975, specijalna nagrada), "’Ej, da mi je naći" (1976, specijalna nagrada), "Alčak" (1978), "Šeherezada" (1979)

Split: "Gorom i dolom" (1977)

Zagreb: "Ne dam ga, ne dam" (1977), "Što si bliže meni" (1979)

Slavonija: "Što si, nano, udala me rano" (1975, II nagrada), "Oj, ljubavi u šoru" (1978)

Festival revolucionarne i rodoljubive pjesme: "Majka" (1975, III nagrada)

Slovenska popevka: "Sretan dan (Ljubav pobjedu slavi)" — 1975, II nagrada

Beogradsko proleće "Pisma ljubavi" (1978)

Potom je 1980. godine došao smiraj. Neda i njen muž Milan Bilbija su dobili kćerku Jelenu.

Nakon rođenja kćerke i godinu i po odsustvovanja sa scene, u vrijeme kada su mnogi proricali Nedin pad, pred Nedu se nameće pitanje koje je prati tokom cijele karijere — šta dalje?

U toku karijere je sama birala disko-kuće. Za nekoliko godina je obišla sve u Jugoslaviji i na kraju se ponovo vraća u tadašnji JUGOTON. Sve izdavačke kuće su nastojale da izvuku maksimum od pjevača a da njemu na kraju ostanu samo mrvice. Tu je bilo dosta gorkih iskustava: Npr. "SARAJEVODISK" je nekoliko mjeseci kasnio sa izdavanjem LP-ija "Ne budi me noćas" tako da je to izdanje prošlo neopaženo i izdato je samo u tzv. press tiražu koji nije takoreći ni ugledao svjetlost dana u prodavnicama ploča (1982. godina).

Vraćanjem u Jugoton 1982. godine, Neda mijenja u potpunosti svoj imidž (kako vizuelni, tako i muzički). Odabire tada najpoznatije kompozitore Đorđa Novkovića i Rajka Dujmića i snima album "To mora da je ljubav". Pjesme na albumu su imale sasvim drugačiji zvuk u odnosu na prepoznatljivi folk stil koji je Neda više od decenije gajila. Sad je to bio čisti pop. Neda je otišla rahmetli Fadilu Toskiću (pioniru sarajevske pop-rok škole i priznatom frizeru) sa zahtjevom da joj u skladu sa novim pjesmama uradi i novi izgled. Fadil se protivio rezanju njene duge crne kose, ali Neda je odlučno rekla: "Reži, Fadile!" Tako je nestala ona duga, crna, garava, prelijepa kosa. Naravno da je postojala bojazan kako će te promjene odjeknuti i biti primljene kod publike. Međutim, dešava se uspjeh. Publika je prihvatila nove pjesme, o Nedi se priča i piše kao nikada do tada. Album se izvrsno prodaje i dostiže tiraž od preko 350.000 primjeraka, što je za to vrijeme bila rijetkost na zabavno-muzičkoj sceni Jugoslavije. Tako započinje novo razdoblje Nede Ukraden.

Od festivala na kojima je u osamdesetim učestvovala, treba izvojiti:

Vaš šlager sezone: "Oženjen je" (1981), "Ne budi me noćas" (1982, Zlatni mikrofon i nagrada za interpretaciju), "Ne vjeruj" (1983)

Split: "Umire ljeto" i "Ljubavi, ljubavi" (1981), "Doviđenja, zaboravi me"(1983), "Isplest ću bijeli vijenac" (1988)

Zagreb fest: Traži se jedan Vanja" (1984, I nagrada)

Opatija: "Kakav će to dan biti" (1981)

MESAM: "Ne može se natrag više" (1984)

Yugovizija: "Sve što se odgađa, to se ne događa" (1981), "Šaj, rode, šaj" (1986)

Slavonija: "Komušanj" (1981)

Nakon 1000 koncerata djevojke koja je zanimala i mlade i stare,ne scenu je izronila, mnogima se činilo, nova ličnost sa poznatim imenom. Upravo u to vrijeme Neda završava i Pravni fakultet u Sarajevu (1983. godine).

Nakon uspjeha LP ploče "To mora da je ljubav", nastavlja saradnju sa istim autorima i snima godišnje po jedan novi LP. Svi naredni postižu izvrsne rezultate. Npr. "Oči tvoje govore" (1984) dostiže tiraž preko 250.000 primjeraka, "Hoću tebe" (1985) sa hitom "Zora je" preko 500.000 primjeraka, "Šaj, šaj" (1986) preko 300.000 primjeraka itd. Svaki naredni album nastavlja taj kontinuitet što je odličan uspjeh čak i za evropske okvire: "Došlo doba da se rastajemo" (1987), "Posluži nas, srećo" (1988), "Ponoć je" (1988), "Dobro došli" (1989).

Taj period od početka osamdesetih do početka devedesetih godina prošlog vijeka je bio definitivno u znaku Nede Ukraden. Pored fantastičnih tiraža njenih ploča, Neda je dobivala i mnogo nagrada i priznanja za pjevačicu godine (više puta), hit i ploču godine itd. Godine 1984. je na festivalu "ZAGREB fest" pobijedila, osvojivši prvo mjesto stručnog žirija za pjesmu "Traži se jedan Vanja". Njen hit "Zora je" je preveden na trinaest svjetskih jezika. Pokojni Đorđe Novković, kao najplodonosniji autor na ovim prostorima, je sam nekad kazao da dvije pjesme smatra svojim najboljim ostvarenjima, onima koja ostaju. To su "Stari Pjer" i "Zora je".

Snimila je nekoliko samostalnih televizijskih šou programa a jedan čak i na dalekim Sejšelima. Imala je samostalne turneje širom planete: SAD, Kanada, Australija, Argentina, cijela Zapadna Evropa itd. Jednostavno rečeno, bila je kraljica koja je vladala zabavno-muzičkom scenom bivše Jugoslavije.

Svoj posljednji album u toj Jugoslaviji snimila je krajem 1990. godine za sarajevski DISKOTON a iz razloga što su te godine obilježene sve većim rastom nacionalizma, jugoslovensko tržište je bilo isparcelisano, i Neda sa JUGOTONOM nije mogla da bude više prisutna na teritoriji cijele zemlje. Album se zvao "Poslije nas". Saradnici na tom albumu su bili mladi sarajevski muzičari na čelu sa Harijem Varešanovićem.

Nakon nekih Nedinih navodnih izjava u štampi, koje je Neda demantovala, pričalo se da je ona dospjela na "crnu listu" TVSA. U jednom intervjuu je kazala: "TVSA je širok pojam i ne znam ko je, a ko nije reagovao na te moje navodne izjave. Ljudi koji me znaju sigurno nisu povjerovali u te gluposti. I sad tvrdim da nije bitno kako se neko zove i neću da vjerujem da je to važno. Nama je živjeti zajedno u komšiluku. Vjerujem da je prošlo vrijeme monopola,"crnih listi" i nekakvih podobnih i nepodobnih ličnosti.... Ja još uvijek želim da budem jugoslovenska pjevačica i mislim da za mene i te kako ima mjesta i u Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj i Bosni....".

Sa dolaskom rata na ex-YU prostore, Neda je doživela nešto što nije mogla ni da pomisli: Pošavši na turneju u Švedsku, marta 1992. godine, nije mogla ni da predpostavi da će se dogoditi ono što se zbilo! Pošla je sa dva kofera i sa željom da se što pre vrati svojoj devojčici kući, u Sarajevo. Nikad se više tamo nije vratila. Njenu su Jelenu doveli Dušan i Anđa (Nedini roditelji), četvrtog aprila, u davno kupljeni stan na Banovom brdu u Beogradu. Nedina je rodna kuća u Imotskome srušena, a stan u Sarajevu opljačkan. Trebalo je sada sastaviti život u novom okruženju sa onim koji su živele do pre samo nedelju dana. Neda je bila toliko utučena i potresena, o čemu mogu osvedočiti mnogobrojni prijatelji pred kojima je danima plakala.

Posle svega, Neda je, ipak, odlučila da nastavi sa svojom karijerom. Bilo je jako teško sada sakupiti pesme za album, jer saradnici iz Hrvatske, sa kojima je imala plodnu saradnju do pred rat, nisu hteli ni da čuju za Nedu Ukraden. Tada se okrenula beogradskim saradnicima. Odabrala je slavnog Mišu Markovića, da joj uradi album, u saradnji sa proverenom Marinom Tucaković i njenim mužem Aleksandrom Futom Radulovićem. Bilo je to prvo Nedino LP izdanje za PGP RTB, posle singla Pisma ljubavi iz 1978. godine. Album je imao dva naslova — "Vidovdan" i "Živela muzika", po dvema pesmama koje otvaraju albume na A u B strani. Album je prožet jakim i teškim emocijama, koje su posebno iskazane u pesmama "Vidovdan", "Daljine", "Osjećaš li, žena sam", "Živela muzika". Po oceni stručnjaka PGP-a, Neda je dostigla svoj pevački zenit. Interpretacija je zrela, specifična po nadahnutosti, intonativnosti i artikulaciji. Na ploči su bile i folk-pop poskočice — "Sok od kupina", "Ljubio me jesi slatko" i "Sunce života mog", koje su albumu davale posebnu draž i obeležje Nede Ukraden.

Uspeh je bio tu. Na žalost, van granica tada sužene Jugoslavije, nisu se mogle čuti ove pesme. I dalje je Neda bila trn u oku mnogima. To će se dokazati i kasnije, kada će joj čak dva puta rušiti i demolirati "Star Caffe" na Banovom brdu, paliti automobil i pisati koješta u novinama o njoj i njenom nacionalnom opredeljenju (da je četnikuša, da je učestvovala u kampanji Željka Ražnatovića itd.).

Sa dolaskom 1993, došlo je teško vreme u Srbiji. Neda se odlučuje da snimi novi album. Jednostavno je bio nazvan Neda. Ponovo je sarađivala sa Mišom Markovićem, ali i sa tekstopiscima i aranžerima koji su pisali za folk pevače — Sašom Popovićem, M. Bukovčić-Trišić i Miladinom Bogosavljevićem. Vodeća pesma je bila "Jorgovan", Miše Markovića, ali se svojim tekstom i melodikom izdvojila i pesma "Ako odeš ti". Album je u skladu sa godinom izdavanja bio jako mešovitog karaktera, sa preovladavajućim neo-folk motivima (pesma "Cigani" i "Ni Dunav, ni Sava").

Posle jednogodišnje pauze, Neda na početku 1995. godine snima novi album — "Između ljubavi i mržnje". Kao saradnike odabira, tada skoro nepoznatog, mladog Dragana Brajovića, koji stvara veliki tadašnji hit – "Ti imaš sve", za koji je urađen i spot. Osim Dragana, pojavljuju se i Zoran Tutunović, mladi Aleksandar Milić, Dejan Abadić, hrvatski autor — Technologique, mladi crnogorski pevač Mićo Vujović (sa kime je snimila i duet koji zatvara album — "Nema zore, nema dana") ali i Saša Popović i Simonida. Album je prožet modernim dance-pop-folk zvukom. Kao biser albuma, i kao trajni, svevremenski hit, našla se pesma Alekse Šantića "Što te nema", na kojoj gitarske deonice svira Radomir Mihailović – Točak. Na albumu je i obrada hita Bijelog dugmeta — "Hop-cup" iz 1975. godine, i ponovna Nedina saradnja sa Bregovićem (posle LP ploče "Ko me to odnekud doziva" iz 1976. godine).

Album "Ljubavi žedna", izdat 1996. godine je bio potpuno pop orijentisan. Neda je ponovo sarađivala sa Draganom Brajovićem i Dejanom Abadićem, ali se kao autori pojavljuju i Knez, Aleksandra i Spomenka Kovač, Marina Tucaković, Aleksandar Milić, Branislav Kovačević, Kobac i Kon. Album nije bio previše komercijalan, ali je bio jako kvalitetan, za to vreme. Vodeća pesme bile su "Prsten" i "Nostalgija" (Aleksandre i Spomenke Kovač), zatim "Ljubavi žedna" (Marine i Milija) i "Noćas dijelim tvoj bol" — Željka Subotića. Kao kuriozitet, pojavljuje se obrada pesme iz 1985. godine — "Samo je nebo iznad nas", koju Neda, umesto sa Matom Došenom, peva sa svojim bosanskim kolegom — Željkom Samardžićem.

Smatrajući da je uradila nekomercijalni pop album, Neda je sebi dala oduška da se malo “odmori” od snimanja ploča. Sledeće, 1997. godine se pojavila na festivalu Budva sa pesmom "Eh, da sam tebe slušala". U međuvremenu je snimila i pesmu u čast Grčke — "Opet smo im srušili san", kao oda dobrih odnosa između dve bratske zemlje. Te 1997. uradila je i remake svog velikog hita iz 1982. — "Ne budi me noćas". U toj pauzi od snimanja albuma, Neda je pokušala da ostvari saradnju sa Milićem Vukašinovićem. Snimila je singl koji je trebalo da najavi album (koji nikada nije izašao u plaranom, prvobitnom toku) — "Nema više jao, kad ti kažem ćao". Definitivo, njihove se zvezde nisu poklopile. Smrt oca ju je dodatno potresla, tako da je odlučila da se malo povuče iz javnog života.

Međutim, za sve to vreme, pokušavala je da se ponovo poveže sa hrvatskim autorima. Uporna i hrabra, kakva je oduvek bila, uspela je u svojoj nameri.

To je bio veliki come-back Nede Ukraden, 2001. godine, sa jakim saradnicima i jako kvalitetnim albumom. Saradnju je obnovila sa sinom M. Mihaljevića – Branimirom. Album se zvao "Nova Neda Ukraden" (ova je naslov u neku ruku bio i proricajući, za ono što će se desiti u sledećim godinama). Bio je prepun hitova — "Gdje god bio", "Željo vječna", "Nek' slute svi", "Mrlja iz prošlosti". Posebno mesto zauzimaju dve prelepe balade — "Ako ikad sviješ gnijezdo" (Amira Kazića – Lea) i "Što ti sina nisam rodila". Kao rezultat saradnje sa Bajagom, bila je pesma "Sad ili nikada". Sa ovim albumom, Neda je definitivno dospela u same vrhove top lista, jer je svakako imala jedan od najkvalitetnijih pop-albuma. Ploča je izdata za tada novu i po ukusu neoformljenu izdavačku kuću Grand production. Svi sledeći albumi, biće izdati pod etiketom ove izdavačke kuće.

Pred kraj 2002. godine, Neda se (iako je imala jako uspešan i kvalitetan album) odlučuje na ponovnu saradnju sa hrvatskim autorima. Izdaje album "Život sam promijenila". Ponovo se vratila neo-folk motivima u pop muzici. Naslovna pesma (autora Marine Tucaković) je prožeta zvucima trube i meraka. Ceo je album urađen više u stilu neo-folk-popa, nego čistog popa. Na to ukazuju i pesme "Nisam ti ja bilo tko", "Ne da, ne da", "Navikla sam da je loše" i "Šteta baš", koju je ponovo otpevala u duetu sa Željkom Samardžićem. Pesme pop orijenatacije bile u "Kravata", "Zavičajna", "Kao nekada" i obrada velikog hita "Zora je". Abum je naišao na sjajan prijem kod neo-folk publike, ali i na čudna "zagledanja" od strane onih koji su navikli na Nedu sa malo više pop zvukom na svojim pločama.

Napravivši sedmogodišnu pauzu, Neda odlučuje da se ponovo posveti učešću na festivalima. Odabrala je da se pojavi na tek osnovanom festivalu — Radijski festival sa pesmom "Ljubomora", koja je trebalo da najavi i novi album. Neda se pojavila u sjajnom autfitu, sa plesnom grupom, i svojim prodornim vokalom izazvala ovacije u dvorani Sava Centra. Album se pojavio pred sam kraj decembra 2004. godine. I na njemu je bilo saradnje sa hrvatskima utorima, koji su ovog puta pokušali da ne koketiraju previše sa folk motivima, već su se bazirali na komercijalnom pop zvuku. Vodeća pesma na albumu, pored "Ljubomore", bila je "Živim al’ ne uživam". Izdvojile su se i pesme "Učila sam od najboljeg" i "Daj mi da te usrećim", ali i pesma "Najbolje su cure", sa Alkom Vujucom i Sinišom Vuco. Čak je i Neda govorila da je ta pesma promašaj, i da je pogrešila što ju je snimila. Naravno, ona je i najviše bila prihvaćena u folk svetu. Te godine, Neda izdaje i kompilaciju "Neda za sva vremena", sa pesmama koje su obuhvatile predhodna dva albuma i bonus pesmom "Gdje ste da ste prijatelji stari" sa trio Hušt. Na tu kompilaciju, uvrstila je i pesmu iz 1993. godine koju je otpevala sa grupom Regina — "Sarajevo", koja se našla prvi put na albumu "Ljubavi žedna" iz 1996. kao bonus pesma (na kaseti te pesme nije bilo).

Sledeća, 2005. godina, je takođe bila uspešna za Nedu Ukraden. Učestvovala je na čak dva festivala: Sunčane skale (sa pesmom "Ako se ikad sretnemo" – koja je jedina i ostala da se sluša sa tog festivala) i na II Radijskom festivalu (sa odličnom pesmom "Konačno", za koju je tekst napisala njena kćer Jelena, a muziku njen dugodogišnji saradnik na koncertima — Dušan Dule Bačić).

Posle dvogodišnje pause u izdavanju albuma, Neda se ponovo, pred kraj 2006. odlučuje da izda album. Promocija je bila 28. 12. 2006., i kao novogodišnji poklon, njeni obožavatelji su dobili album "Oduži mi se poljupcima". Na njemu je sarađivala sa domaćim autorima (Marina Tucaković i Romario), dok je samo jedna pesma (sa kojom je zatvorila album) bila od autora iz hrvatske. Kao kuriozitet, ponovo je obnovila saradnju sa Goranom Bregovićem, koji joj je dao pesmu "Maki, Maki" i ukazao joj da treba da snimi pesmu "Srećo moja" (rumunski tradicional). Ove dve pesme su postale i vodeće na albumu, pored naslovne — "Oduži mi se poljupcima". Album je inspirisan komercijalnim pop zvukom, ali i folk motivima u stilu Gorana Bregovića.

Neda trenutno vodi bitku u pregovorima sa Croatia Records-om, oko otkupljivanja prava na svoje albume, kako bi ih ponovo izdala i obeležila svoju četrdeset godina dugu karijeru…

Na kraju se može zaključiti da tek kada se detaljnije uroni u život Nede Ukraden, impresioniraju nas događaji i rezultati koje je postigla. Njena popularnost je plod decenijama upornog rada koji je vodio samo napred, i koji je dokaz da Neda nije uspela preko noći ili slučajno. O tome svedoče i brojne nagrade:


  • Nagrada Udruženja estradnih umjetnika Jugoslavije,
  • Udruženja estradnih umjetnika Bosne i Hercegovine,
  • Bronzani vijenac zagrebačke revije "Studio"
  • Zlatni mikrofon za najbolju interpretaciju za pjesmu "Ne budi me noćas" VŠS 1982.,
  • Tri zvjezdice "VEN"-a (nakon ankete sprovedene među jugoslovenskim kompozitorima),
  • Oskar popularnosti TV Revije
  • Zlatni vijenac popularnosti,
  • Zlatna ptica Jugotona za preko 2 miliona prodanih ploča.

HVALA mom velikom prijatelju iz Visokog (Bosna i Hercegovina) na pomoći oko biografskih podataka!

HVALA Nedi Ukraden, mojoj prijateljici, na iščitavanju i ispravci istih!


Marko

Tekst: http://www.svastara.com/muzika/?biografija=667
Fotografija: http://www.nedaukraden.com/PHOTO_SET/profi/index.html
3714  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:58:18 pm
*




NEDA UKRADEN

Neda (Dušana i Anđelije) Ukraden rođena je 16.08.1950. godine u malom mestu Imotski u Hrvatskoj.

Prezime Ukraden potiče od Bojanića i Pavlovića koji su živjeli negdje na granici Crne Gore i Hercegovine. Doselili su se u Imotsku Krajinu prije više od 200 godina. Jedan od njih je ukrao djevojku, koju nije smio ukarsti, i tako je nastalo to malobrojno prezime.

U Imotskom je živjela do druge godine uz baku i djeda a zatim odlazi sa roditeljima u Višegrad, gdje je živjela do polaska u osnovnu školu.

Nedin otac je imao običaj da priča da je on prvi otkrio smisao za pjevanje kod svoje kćerke. U jednom intervjuu je kazao: "Bilo je to u prvim godinama u Višegradu. Imali smo jednu staru komšinicu Lutvu. Ona je posebno voljela Nedu. Stara Lutva je učila da pjeva sevdalinke, između ostalih i onu "Moj dilbere kud se šećeš..." Neda je brzo "uhvatila" pjesmu, okrenula se Lutvi i rekla: "To se ovako pjeva...." I tako je stara komšinica priznala da je Neda naučila pjevati sevdalinku, a imala je tada samo pet godina..

Sa sedam godina stiže u Goražde gdje je njen otac Dušan (službenik SUP-a) bio raspoređen na novu dužnost. U Goraždu je živjela pet godina. Tada je počela i pjevati u osnovnoj školi "Maksim Gorki" na školskim pozornicama.

Otac Dušan ponovo dobiva prekomandu u Brčko, što je Nedi vrlo teško palo, jer su joj nedostajale drugarice iz Goražda, pa nova upoznavanja, zadirkivanja djece iz škole zbog njenog prezimena itd.

U Brčkom Neda ostaje dvije godine. Tu joj se desila i prva ljubav, koja je za nju ostala tajna: nikad nije saznala ime plavookog dječaka iz Brčkog koji je stalno gledao na školskom odmoru.

U školi je bila član školskog hora gdje je je zapazio Mirko Šrajer, profesor ruskog jezika i književnosti koji je vodio muzičku sekciju škole. On je na neki način i "krivac" što je Neda počela pjevati i što joj je pjesma (muzika) obilježila cijeli život.

Tada je u Brčkom pokrenut festival "Mladi graditelj" u uspomenu na gradnju pruge Brčko-Banovići. Profesor Šrajer je izabrao Nedu da sa horom pjeva jednu solo dionicu pjesme "Rjabinuška" na tom festivalu.

To je bilo 1962. godine a već sljedeće godine, 1963., Neda na istom festivalu pjeva zabavnu pjesmu od Radmile Karaklajić "Naš tabor putuje na jug" i te godine je osvojila prvo mjesto što je baš i neće pratiti na idućim festivalima.

Potom, ponovo dolazi do seobe Ukradenovih, ovog puta u Sarajevo gdje je otac i penzionisan.

Neda dolazi u Osnovnu školu "Slobodan Vuković", i tu dobiva novo mjesto u horu kao jedan od solista, zahvaljujući profesoru Balti koji je zapazio njen talenat.

Dolaze gimnazijski dani. Neda pohađa Gimnaziju "Braća Ribar". Raja iz škole je nagovaraju da se prijavi na tada veoma popularni festival "Mladi pjevaju proljeću". Odabrala je da pjeva pjesmu tada veoma popularne Lole Novaković "Kap veselja". Tada se sa Nedom na tom festivalu pojavljuju i: Nikola Borota, Ljupka Dimitrovska, Đorđe Novković (i to kao pjevač) i drugi.

Na tom festivalu je začula zvižduke umjesto aplauza iz razloga što je imala ogromnu tremu i što je orkestar počeo svirati sasvim nešto drugo, tako da ta njena izvedba nije ličila ninašto. Tada je Neda mislila da joj je muzika samo nešto usputno i u snu nije pomišljala da će živjeti od svog glasa.

Ali poslije svega toga, drugarice su Nedu ponovo nagovorile da se prijavi na audiciju Radio Sarajeva za vokalnog solistu zabavne muzike.

To je bila 1966.g. Tada je radio putem svojih audicija pronalazio pjevače za razliku od sadašnje situacije.

Neda je, sa puno treme, stala pred žiri u sastavu: Esad Arnautalić, Đorđe Novković, Nikša Dabović, Srđan Matijević, i ponovo je pjevala "Kap veselja" i bila primljena na audiciji. Tada su uveliko tekle i pripreme za prvi festival "Vaš šlager sezone". Dodjeljena joj je pjesma mladog autora Milana Džajića "Igra bez kraja". Nedini korepetitori su bili Esad Arnautalić, Đorđe Novković i Milan Džajić. Osvojila je nagradu najboljeg debitanta. Prva dvojica su naročito puno pomogli Nedi na početku njene karijere. Finale prvog festivala "Vaš šlager sezone" 1967. godine se održalo na Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković" u Sarajevu. Neda je bila najmlađi učesnik. Međutim, za Nedu se prvi put dalje od Sarajeva čulo posle izvođenja kompozicije Žarka Roja "Kiše". Možda zbog činjenice što je bila najmlađi učesnik na prvom Šlageru, Žarko Roje nije bio zadovoljan kada je na drugom Šlageru Nedi povjereno izvođenje njegove pjesme. Aranžman za "Kiše" napisao je Julije Marić. Na žalost,zbog malog broja glasova, Rojeva pjesma nije ušla u finale drugog Šlagera. Ali su i Neda i Žarko bili zadovoljni kompletnim "izgledom" pjesme u njenom izvođenju a Žarko je čestitao Nedi što je "udahnula dušu" njegovoj pjesmi. Tadašnjom muzičkom scenom su vladale pjevačke zvijezde iz Beograda i Zagreba. Pojedinci iz Muzičke produkcije RTV SA svoje kompozicije su prvo nudili tim zvijezdama, a kada bi ih oni odbili, tada su ih udjeljivali domaćim pjevačima, što je za njih kao početnike bilo vrlo opasno. Mladim pjevačima su iz Sarajeva su bili potrebni hitovi a ne kompozicije koje su odbacile velike zvijezde. To je Nedu malo pokolebalo u namjeri da se i dalje bavi zabavnom muzikom jer je uspjeh bio neizvjestan. Tada je uvidjela da je jedina dalja perspektiva učenje i studij.

Pri kraju gimnazijskog školovanja Neda dobiva poziv za nastup na omladinskom festivalu u Subotici. Taj festival je tada bio najjača manifestacija za lansiranje novih imena. Zanimljivo je da su profesori gledali potcjenjivački na Nedino pjevanje te joj nisu dozvoljavali odlazak na festival u Suboticu. Tek nakon intervencije direktora škole, otputovala je u Suboticu. Te 1968. godine je pjevala u duetu sa Tatjanom Gros pjesmu Lajoša Ponge "Ponekad" i osvojila treće mjesto. Nakon toga je uslijedio nastup za Pjesmu evrovizije 1969. godine Neda izvodi pjesmu "Dilema".

Iz TVSA dolazi poziv za snimanje emisije "Na ti". Tada započinje najplodonosniji TV serijal koji donosi prekretnicu ne samo u sarajevskoj zabavnoj muzici nego gotovo i u cijeloj Jugoslaviji. Koncepcija emisije je bila da muzika koja bude izvođena, bude bazirana isključivo na folklornim motivima narodnog stvaralaštva Jugoslavije. Tada započinje saradnja sa Nikolom Borotom. To je bilo vrijeme 1971. i 1972. godine kada je vladala italijanska kancona, engleska pop muzika, španjolski zvuci. U periodu od 1971—1973 godine Neda i Borota su izvodili gotovo za svaku emisiju "Na ti" po desetak novih pjesama. Emisija je emitovana svakog mjeseca. Muzička produkcija RTV SA nije nimalo blagonaklono gledala na te pokušaje tako da su Neda i Borota imali velikih problema sa dobivanjem termina za snimanje u studiju. Takav odnos prema Borotinom stvaralaštvu kao i svim ostalim članovima muzičkog pogona emisije "Na ti" je trajao gotovo dvije godine. Mnogi su Nedine pjesme gledali sa podsmijehom, nazivali ih "čobanskim" a u tome su posebno prednjačili muzički urednici na radiju koji su bili gluhi na njih, ali niko ne može osporiti činjenicu da je recimo pjesma "Je l’ to taj" ("Kiša pala napolju je rosa, ja bih majko istrčala bosa.....") postala veliki hit poznat u čitavoj tadašnjoj YU kojeg su pjevali mladi. Neda je dalje nastavila sa nastupima na festivalima. 1974.godine na Omladini pjeva pjesmu "Mlada majka".

U Nedinim životnim događanjima, njeni najsvjetliji i najnezaboravniji trenuci su bili nastupi pred predsjednikom Titom. Neda je 10 puta nastupala pred predsjednikom. Prvi put je to bilo 25. maja 1974. godine u Drvaru povodom obilježavanja godišnjice desanta na Drvar. Tada je pjevala sa grupom "Kamen na kamen" pjesmu "Pjesma maršalu Titu" ili poznatiju kao "Drugarice posadimo cvijeće kuda vojska druga Tita kreće".

Njena saradnja sa Borotom bila je više nego uspješna a kulminirala je nastupom na Opatijskom festivalu 1975. godine. kada su izvodili pjesmu "Srce u srcu". Sa tom pjesmom su trebali otići na Evrovizijski festival ali je otišla grupa "Pepel in kri" tek nakon nadglasavanja u finalu. Pjesma "Srce u srcu" je dospjela do uha svih ljudi u svim područjima bivše YU. Poslije tog uspjeha, Neda je započela sa turnejama sa Borotom. S njim je tada napravila više od 30 pjesama snimljenih na pločama. Mnoge pjesme koje su napravili nikada nisu snimljene na nosačima zvuka i nigdje zabilježene osim u seriji "Na ti". Njihova prva ploča zvala se jednostavno: Neda Ukraden & Kamen na kamen. Odisala je etno prizvukom, a na njoj su bile pjesme Rajka Petrova Noga i Nikole Borote, koje su bile veliki hitovi: "Miila majko", "Suncokret", "Srce u srcu", obrada pjesme "Je l' to taj" (iz 1973) i predivna pjesma "Mezarje". Ploču je izdala slovenačka kuća RTV Ljubljana. U početku koncertnih aktivnosti, dakle od 1975. godine nije bilo gotovo nikakvih propagandnih ulaganja u nastupe već je sve išlo po sistemu "rekla-kazala". Tada je Neda nastupala sa grupom "Kamen na kamen". Desilo se tako da u Prijedoru održi čak tri dvosatna koncerta u jednomdanu. Taj tempo je mogla izdržati zahvaljujući i znanju kojeg je stekla u srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu. Naime, uporedo sa upisom na Filozofski fakultet (engleski jezik i književnost) upisala je i srednju muzičku školu odsjek-solo pjevanje i završila četiri godine. Bila je u klasi profesora Branke Strahuljak koja joj je pomogla pravilno upotrebljavati svoj glas. U zabavnoj muzici pjeva mecosopran a u muzičkoj školi je pjevala koloraturni sopran. Sa uspjehom je izvodila ariju Mizete iz opere "Boemi" Đakoma Pučinija.

Godine 1976., Neda snima drugi LP album u suradnji sa grupom Kamen na kamen pod nazivom "Ko me to odnekud doziva". Album je izdao zagrebački Jugoton. Ploča je ponovo bila inspirisana folk motivima. Kao autori, pojavljuju se Nikola Borota, Vlado Miloš, mladi Goran Bregović i Đelo Jusić. Na njoj su snimljene pjesme koje su bile ogromni hitovi tog vremena: "Šalvare (Što su danas lijepi mi sokaci)", "Došli momci veseli", "Tri djevojke" (Bregovićeva deonica sa gitarom), i "Osam dana". Jedina pjesma koja je bila pop-orjentacije, bez primesa folk motive bila je "Proći će, jednom, ovi dani", kompozitora Đela Jusića.

Neda & Kamen na kamen 1977. godine zaokružuju svoju suradnju pločom "Nedine najljepše pjesme", koju izdaju za Slovenačku RTV Ljubljanu. Ploča je sadržala sve njihove velike hitove sa prvog albuma i sa zajedničkih singlova, a kao bonus, imala je pjesmu Majka, sa kojom su osvojili drugo mjesto na Festivalu revolucionarne pjesme.

Te 1977. godine, u jednoj TV emisiji posvećenoj Titu, koju je osmislio Kornelije Bata Kovač, Neda se pojavljuje pjevajući ponovo o nekadašnjem predsjedniku. Ovoga puta, pjesma se zvala "Ide Tito". Povodom te emisije, PGP RTB je izdao LP ploču — "Pesme Titu", gjde su se pored Nede našli i ostali učesnici (Bisera Veletanlić, Zlatko Pejaković, Dado Topić idr.). Na toj ploči, Neda peva još jednu pjesmu — "Narodna vlada", sa Zlatkom Pejakovićem i Kornelijem Kovačem.

Iste godine, učestvuje i na Jugoslavenskom festival revolucionarne i rodoljubive pjesme, i pjeva pjesmu "Dobro je, druže Tito".

Godine 1979. Neda sa Kornelijem Kovačem u Londonu snima LP album, jednostavno nazvan Neda (A1 pjesma je "Još te volim" sa festivala "Vaš šlager sezone" ’79, ali u novom, Kovačevom aranžmanu). Ploča je snimana na 24. kanalnoj tehnici u Central Recordes studiju u Londonu. Producent je bio K. Kovač, tonski snimatelj Peter Mc Namee (čijom je pjesmom "No Way" Neda zatvorila album), a asistent snimatelja Lougi Broglia. LP je izdat u jako malom tiražu (prvi je tiraž imao samo 8000 primjeraka), ali je neosporno da je album jako kvalitetan. Na njemu se kao suradnik pojavljuje i Bora Đorđević sa pjesmom "Jedino s tobom", i M. Vujanović sa predivnom baladom — "Da li sam nešto značila tebi". Cio je album prožet modernim disco ritmom, bez folk motiva.

Od 1975. do 1980. godine Neda je godišnje priređivala oko 200 koncerata. U toku svoje karijere uvijek bila prepuštena sama sebi. To se odnosilo na organizaciju turneja, izbor saradnika i disko kuća. Veći dio godine bi provela u svom automobilu vozeći se i do najudaljenijih krajeva bivše Jugoslavije. Uvijek je imala krajnje profesionalan odnos prema poslu kojim se bavila. Ugovoreni koncerti su za nju bili svetinja i uvijek je nastojala da stigne na vrijeme ma gdje da se koncert održavao. Svake godine je, do rođenja kćerke Jelene, pravila Jadransku turneju od Kopra do Ulcinja. U sjećanju joj je ostao nastup na terasi hotela "Metropol" u Portorožu 1976. godine. Tada su gosti hotela, uglavnom stranci, brzo prihvatili njene pjesme pa su usred koncerta zaigrali i "Kozaračko kolo". Nedina putovanja su teško padala njenim roditeljima. Često su je čekali na prozoru svog stana u Ulici Tome Međe 54 na Ilidži, čak i do jutarnjih sati, da se vrati sa koncerta. Nedina majka Anđa je o tome jednom prilikom rekla: "Najteže nam je kada Neda putuje zimi. Sjećam se jednog putovanja u Ćupriju. Romanija je bila zametena snijegom, ali ona se uspjela probiti, doduše sa većim zakašnjenjem. Za to vrijeme, telefonom su nekoliko puta zvali iz Ćuprije i gotovo neljudski zahtijevali da ona stigne. Nije im bilo važno, što je sve na putu. Bio im je važan samo taj koncert. Gotovo mi je bilo krivo kada je stigla i pjevala."

Zajedno sa Jadrankom Stojaković i Ismetom Dervoz-Krvavac, biva izabrana da peva prateće vokale u Vajtinoj pesmi Layla, koja je predstavljala Jugoslaviju na Evroviziji 1981. godine.


Tekst: http://www.svastara.com/muzika/?biografija=667
3715  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:57:50 pm
*

NEDA UKRADEN — DISKOGRAFIJA



ALBUMI
3716  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:57:26 pm
*

NEDA UKRADEN — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI
3717  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Neda Ukraden (1950) poslato: Februar 07, 2011, 01:57:00 pm
*




NEDA UKRADEN  KRATKA BIOGRAFIJA

Bogata, dugogodisnja, sjajna karijera Nede Ukraden odvijala se u vise gradova bivse nam drzave, najvise u Sarajevu, te u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu. U tih 40 godina karijere Neda je otpjevala mnogobrojne hitove koji su i dan danas rado slusani, a suradjivala je sa najeminentnijim autorima domace glazbe poput Djordja Novkovica, Rajka Dujmica, Zrinka Tutica. Kompilacija Nede Ukraden donosi 20 dobro poznatih pjesama poput: "Vrati se s kisom", "Dovidjenja, zaboravi me", "Oci tvoje govore", "Zasto tvoj telefon suti", "Zora je", "Doslo doba da se rastajemo", "Ne zovi me u ponoc", "Reci mi gdje sam pogrijesila", "To mora da je ljubav", "Samo je nebo iznad nas".

Glazbenu karijeru zapocela je 1967. godine kada je za Radio Sarajevo snimila skladbu "Igra bez kraja", sa kojom je nastupila na prvom festivalu "Vas slager sezone" i osvojila nagradu kao najbolji debitant. Na Opatijskom festivalu 1975. godine pjevala je pjesmu "Srce u srcu" i s tom je pjesmom trebala ici na Eurovizijsko natjecanje, ali je na Euroviziju otputovala grupa "Pepel in kri", nakon nadglasavanja u finalu. Neda je u to vrijeme nastupala s grupom Kamen na kamen, a njihov prvi nosac zvuka zvao se: "Neda Ukraden & Kamen na kamen". 1976. godine snimili su drugu plocu, "Ko me to odnekud doziva". Uslijedile su ploce: "Nedine najljepse pjesme" (1977) i "Jos te volim" (1979), a potom je izabrana da sudjeluje kao prateci vokal na Euroviziji 1981. godine u pjesmi "Lejla", Seada Memica Vajte.

Povratkom u "Jugoton", Neda je promijenila svoj image, pocela raditi sa Djordjem Novkovicem i Rajkom Dujmicem, te 1982. godine snima album "To mora da je ljubav", a pjesme na albumu odisale su cistim popom. Album je prodan u 350 tisuca primjeraka i otvorio novo poglavlje u karijeri Nede. Svi njeni naredni albumi dostigli su sjajne tiraze: "Oci tvoje govore" (1984) sa preko 250 tisuca primjeraka, "Hocu tebe" (1985) sa hitom "Zora je" preko 500 tisuca primjeraka, "Saj, saj" (1986) preko 300 tisuca primjeraka. Isti kontinuitet nastavili su i albumi: "Doslo doba da se rastajemo" (1987), "Posluzi nas, sreco" (1988), "Ponoc je" (1988), "Dobro dosli" (1989). Na Zagrebackom festivalu 1984. godine pobijedila je s pjesmom "Trazi se jedan Vanja" (prva nagrada strucnog zirija). Njezin hit "Zora je", koji je napisao Djordje Novkovic, preveden je na trinaest svjetskih jezika. Svoj posljednji album za Jugoton, "Poslije nas", snimila je 1990. godine, a na njemu su radili mladi sarajevski glazbenici predvodjeni Hari Mata Harijem.

Dolaskom ratnih prilika Neda se preselila u Beograd, gdje je 1992. godine objavila album "Vidovdan / Nek zivi muzika". U posljednjih desetak godina objavila je osam albuma. Njen posljednji album, "Oduzi mi se poljupcima", objavljen je 2006. godine. Uz brojne nagrade koje je osvojila tijekom svoje glazbene karijere treba izdvojiti "Zlatnu pticu" "Jugotona" za preko dva milijuna prodanih ploca.


Autor: Marina Skoro
Fotografija: http://www.svastara.com/muzika/?biografija=667
3718  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Bisera Veletanlić (1942) poslato: Februar 07, 2011, 01:54:16 pm
*

MILO MOJE

Nikad više, milo moje, nikad više!
Nikad više onog leta,
nema zašto cvet da cveta.
Umrle su oči tvoje,
nikad više, gotovo je!

Plakati neću ja, milo moje!
Oko je prazno i slepo.
Sad jeste, zlo je, sve svršeno je,
a bilo nam je, bilo nam je lepo!

Sve je prošlo, milo moje, sve je prošlo!
Ničeg nema, sve se gasi,
nestali su oni glasi.
Umrle su reči tvoje,
sve je prošlo za nas dvoje.

Plakati neću ja, milo moje!
Oko je prazno i slepo.
Sad jeste, zlo je, sve svršeno je,
a bilo nam je, bilo nam je lepo!

Otišlo je, milo moje, otišlo je!
Moja prazna ruka vene,
nema tebe pored mene.
Umrlo je srce tvoje,
gotovo je, otišlo je!


ZLATNI DAN

Šta to stalno izvlači iz sećanja, zlatom obojen dan,
Kada smo se prvi put poljubili ti i ja?
Slučajni svedoci naše ljubavi, dok odkucava sat.
Poruke na zidu pune nežnosti, ovaj stan.

Kad mi istekne vreme i krenem lagano,
još jednom bih htela da dotaknem samo u mislima
taj savršen dan, dan ljubavi.
Kad mi istekne vreme, ja hoću za sebe
ta dva tri minuta, da mislim na tebe,
pre odlaska u večiti mrak.
Hoću zlatni dan, suncem okupan.

Zašto stalno dolazi pre spavanja, zlatom obojen dan;
odbačena odeća kraj kreveta, ti i ja.
Zraci sunca, znoj na tvojim leđima i u očima sjaj,
sveća što dogoreva nad srećnima.
Tužan kraj.

Kad mi istekne vreme i krenem lagano,
još jednom bih htela da dotaknem samo u mislima
taj savršen dan, dan ljubavi.
Kad mi istekne vreme, ja hoću za sebe
ta dva tri minuta, da mislim na tebe,
pre odlaska u večiti mrak.
Hoću zlatni dan, suncem okupan.
3719  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Bisera Veletanlić (1942) poslato: Februar 07, 2011, 01:53:58 pm
*

BISERA VELETANLIĆ — DISKOGRAFIJA



ALBUMI


1975. LP "Bisera"
1980. LP "Sutra će biti bolje"
1997. CD "Probudi se"
2007. CD "Prozor" /box set/
3720  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Bisera Veletanlić (1942) poslato: Februar 07, 2011, 01:53:24 pm
*

B I S E R A  V E L E T A N L I Ć





Bisera Veletanlić, estradna umjetnica, jazz-pevačica i interpretator zabavne muzike, jedno je od najvećih imena domaće šlageristike i zvezda domaćih festivala 70-ih godina. Rođena je 15. septembra 1942. u Sisku a poreklom potiče iz Bosanske Krajine (verovatno iz Bosanske Krupe ili Bosanskog Novog) odakle joj potiče otac.

U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri snimila je veći broj nezaboravnih melodija, koje su obežile jedno vrijeme. Najuspešniju saradnju ostvarila je sa Kornelijem Kovačom i drugim beogradskim autorima, a snimala je i sa Arsenom Dedićem i Goranom Bregovićem (Šta ću, nano, dragi mi je ljut — Hit parada '75).

Tokom 30 godina karijere snimila je vise singlica, dve ploče ("Bisera", "Sutra će biti bolje") i jedan CD. Redovno je odnosila prve nagrade stručnog žirija na festivalima "Opatija", "Vaš šlager sezone", "Beogradsko proleće", "Zagrebfest", "Split", "MESAM", a nastupala je i na domaćim izborima za "Pesmu Eurovizije".

Njen se muzički stil može opisati kao mešavina velegradskih šansona, domaćih šlagera i jazza. Muzika je visoko urbanog karaktera, a tekstovi iznimno poetični i gotovo uvijek intimističke prirode.

Osim muzikom, Bisera Veletanlić bavila se i glumom (filmovi i TV serije — npr. "Ljubavni život Budimira Trajkovića") i slikarstvom.

Zajedno sa sestrom Senkom Veletanlić tokom 70-ih otkriva svetla pozornice u Beogradu, gde i danas živi.





Bisera sa sestrom Senkom Veletanlić


FESTIVALI

  • Kad bi (Opatija 67)
  • Ti si obala ta (Opatija 74)
  • Ti si čovek moj (Opatija 75)
  • Baj, baj, baj (Opatija 76)
  • Priznaj mi (Opatija 78)
  • I ljubav ima rok trajanja (Opatija 79)
  • Prozor (Vaš šlager sezone 74)
  • Sto još nikom nismo dali (Mesam 88)
  • Volim te (Beogradsko proleće 74)
  • Nikad vise (Beogradsko proleće 76)
  • Maglovit dan (Zagreb 73)
  • Budi dobar i misli na mene(Zagreb 76)
  • Dok te ljubim (Zagreb 80)
  • Ne govori ništa noćas (Zagreb 81)
  • Adio, ljubavi, adio (Split 77)
  • Ti nisi kao ja (Yu-izbor za Pjesmu Eurovizije 1970, Beograd)
  • Sad odlazi (Yu-izbor za Pjesmu Eurovizije 1972, Sarajevo)
  • Nisam protiv (Yu-izbor za Pjesmu Eurovizije 1984, Novi Sad)
  • Aha-aha (Hit parada76)


USPJESI

  • Divni mladići Beograda
  • Milo moje
  • Laku noć
  • Padala sam
  • Neću ništa kad nemam sve
  • Ti nisi sam
  • Iza zatvorenih vrata
  • Ruža bez mirisa
  • To je ljubav
  • Na mojoj strani kreveta
  • Zbog tvoje ljubavi
  • Zlatni dan

Wikipedia


Bisera Veletanlić, sa singl omota "Aha~aha" Hit parada 76
RTB S 52 725
3721  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Generacija 5 poslato: Februar 07, 2011, 01:52:21 pm
*

TI SAMO BUDI DOVOLJNO DALEKO

Ti samo budi dovoljno daleko
za mene postoji drugi neko
čije će reči manje da bole
čije će ruke lepše da vole

Ti samo budi tamna sena
za mene stižu lepša vremena
ulice nove, nova lica
i jedno nebo prepuno ptica

Ti samo budi srcu trag
još će mi neko biti drag
još ću sa nekim naći sreću
nikad te više voleti neću

Nekom ćeš biti dobra žena
odana, verna i poštena
sve nek' ti bude drugi neko
ti samo budi dovoljno daleko


Generacija 5 — Ti samo budi dovoljno daleko
3722  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Generacija 5 poslato: Februar 07, 2011, 01:52:09 pm
*


GENERACIJA 5 — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI

1978. 01. Novi život / 02. Izgubljeni san
1979. 01. Svemu dodje kraj / 02. Noćni mir
1979. 01. Umoran od svega / 02. Ti samo budi dovoljno daleko
1981. 01. Spakuj se, požuri / 02. Samo laži


ALBUMI

1980. Generacija 5
01. Dolazim za pet minuta
02. A ti
03. Pseto
04. Rodjen na asfaltu
05. Ti i ja
06. Nedelja
07. Veza
08. Probudi se iz sna

1982. Dubler
01. Dubler 02. Ne pravi galamu
03. Šta ćemo sad nas dvoje
04. Praktična žena
05. Javi se
06. Naporan dan
07. Hitno je
08. Kraj detinjstva

1994. Najjači ostaju — kompilacija

1997. Svet je tvoj
01. Svira rokenrol
02. Amerika
03. Nosi je košava
04. Svet je tvoj
05. Samo moj bol
06. Šta ćemo sad nas dvoje
07. Brza pruga
08. Ritam dodira
09. Moj andjeo
10. Stari moj (o životu i piću)
11. Kasno je sad
12. Rodjen na asfaltu (bonus — unplugged)
13. Pseto (bonus — unplugged)
14. Dolazim za pet minuta (bonus — unplugged)

2000. Pomoli se još jednom (Balade)
01. Pomoli se još jednom
02. Ti samo budi dovoljno daleko
03. Povedi me u noć
04. Pseto (Tekst: Bora Djordjević)
05. Noćni mir
06. Šta ćemo nas dvoje
07. Moj andjeo
08. Samo laži
09. Kasno je
10. Probudi se iz sna
11. Nosi je kosava
12. Izgubljen san
13. Dolazim za pet minuta
14. Stari moj
15. Kraj detinjstva

2004. Unplugged & Live
01. Rodjen na asfaltu
02. Šta ćemo nas dvoje
03. Dolazim za 5 minuta
04. Ti samo budi dovoljno daleko
05. Pseto
06. Ti i ja
07. Povedi me u noć
08. Istina mašina
09. Moj andjeo
10. Stari moj

2006. Energija
— Energija
— Duga ulica
— Na tvom ramenu
— Zarobljen u snu
— Boca bez poruke
— Izmedju nas
— Lepotica
— Na krilima
— Vizantija
— Soba hotela

Generacija 5 \ bonus

1994. Najjači ostaju
1994. Povedi me u noć
1994. Ti samo budi dovoljno daleko (unplugged)
2000. Pomoli se još jednom
        ***
        Ti i ja

Izvor: http://netmp3.mojblog.rs
3723  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / Generacija 5 poslato: Februar 07, 2011, 01:51:44 pm
*



GENERACIJA 5

Generacija 5 je tokom kompletne karijere bazirana na autorskom, managmentskom i svakom drugom dualitetu dvojice kljucnih ljudi — klavijaturiste Dragana Ilića — Ilketa i gitariste Dragana Jovanovića — Krleta. Upravo zbog njihovog odnosa prema statusu samog benda, tokom svih proteklih godina provlačio se i diskontinuitet same karijere.

U različitim fazama, bend je bio na različitim pozicijama na tadašnjoj ex-YU i kasnije srpskoj muzičkoj sceni.

Izvorni vokal Jovan Rašić zamijenjen je još 1979. godine prvim muškim seks simbolom u domaćem roku Goranom Miloševićem, čija je docnije poznatija sestra Slađana tada tek počinjala probijanje u estradnim vodama. S njim su publikovali dva solidna albuma — "Dubler" i onaj naslovljen imenom grupe, te četiri singla, od kojih je jedan postao nezaobilazni dio repertoara svih intimnijih svirki uz gitaru — "Ti samo budi dovoljno daleko".

Grupa Generacija 5 se raspala 1987.godine, a ponovo okupila 1991. godine.

Tokom druge polovine 90-tih sa pevačem Djordjetom — Davidom Nikolićem kao frontmanom doživljavaju veliki uspeh u samoj Srbiji sa svojim "unplugged" TV showom, i kompilacijskim albumom — "Najjači ostaju 1978—1994".

Obaveze Ilketa, na mestu muzičkog urednika u "RTS"-u, uglavnom su tokom poslednjih 15-tak godina onemogućavali izgledniji tok karijere benda, a sa druge strane odredjena inertnost i samozadovoljstvo aktera priče takodje se mogu uzeti u obzir kada govorimo o nekoj vrsti rešene neaktivnosti, zbog koje je sama karijera morala da "trpi".

Reizdanje unplugged koncerta "Generacije 5" upriličenog u Studiju 9 TV Beograd pojavio se sada već davne jeseni 1995. godine. Beogradska izdavačka kuća "Active Time" odlučila se na ovaj potez jer su originalni snimci svojevremeno izašli samo na vinilu, u formi LP ploče, i to u ograničenoj ediciji za radio stanice. Podsjetiću, bilo je to doba reunije poznatog beogradskog sastava, osnovanog prije 27 godina. U vrijeme snimanja ovog koncerta, od originalne postave ostala su samo dvojica, i to ključni ljudi - Dragan Jovanović Krle, gitarista i Dragan Ilić, klavijaturista.

U prvoj polovini devedesetih, ulogu vokalnog soliste preuzima glumac Đorđe David Nikolić i, nakon kompilacionog albuma, upravo je ovaj unplugged koncert bio presudan za ponovno ulazak grupe u prvu ligu srbijanske rock muzike.

2002. Novi pevač rock grupe "Generacija 5", Dragan Panjak iz Rume, zrači pozitivnom energijom. Neposredan je i druželjubiv, možda čak i pomalo stidljiv. Ima 28 godina, i veoma je svestran: kao mali trenirao je fudbal i karate, radio je na lokalnom radiju, vodio kafić u svom gradu... Zanima ga produkcija, ali je njegova najveća ljubav ipak muzika.

U emisiji 3k-dur učestvovalo je, zaista puno mladih, talentovanih ljudi. Za mnoge od njih, baš kao i za Dragana, to je bila odskočna daska i mogućnost izlaska iz anonimnosti.

"Otišao sam na audiciju, koja je održana u Centru "Sava". Od nekih 700 ljudi izabrano je nas 12 za emisiju. Moja sreća je u tome što uvek nastupam bez treme. Kada sam zapevao, ljudima iz žirija se to odmah dopalo. Učestvovao sam u pet emisija. U jednoj od njih pevao sam uz grupu "Neverne bebe". Tada mi uopšte vise nije bilo važno da li ću pobediti ili ne, želeo sam samo da opet pevam sa njima."

Ubrzo nakon toga usledila je i njegova velika pobeda u novogodisnjem serijalu 2000./2001. godine. Ta pobeda skrenula je paznju mnogih muzicara, pocele su da stizu razlicite ponude:

"Dobijao sam ponude sa razlicitih strana. Ostavio sam sve to da malo odleži. Iznenada, jednog jutra me je pozvao Krle. Predstavio se i pitao znam li o kom se Krletu radi? Odgovorio sam mu da je jedini Krle za koga ja znam onaj iz "Generacije 5". Pozvao me je da dodjem u Beograd, kako bismo se upoznali i izvršili probe u studiju. Odmah po mom dolasku i našem upoznavanju osetio sam da tu postoji neki fluid. Počele su probe i ja sam se od prvog trenutka osećao lepo sa momcima iz grupe."

Rezultat te saradnje je novi album ove grupe. Medjutim iako je spreman, obozavaoci "Generacije 5" morace jos neko vreme da uzivaju u starim pesmama. Izlazak novog albuma sacekace neko malo bolje vreme na nasoj rock sceni. "Mozda je to ono oko cega se sporim sa ljudima iz benda, ne znam da li zbog razlike u godinama ili zbog iskustva. Ja smatram da ne treba cekati bolje vreme , da rock opet stigne ovamo na velika vrata. Ja sam tu da sviram ono sto smatram da je dobro, ono sto bez obzira na sve ima svoju publiku. Mislim da nije toliko bitno da li mi punimo sale, stadione."

Do izlaska novog albuma, "Generacija 5" nastavlja sa zivim nastupima. Iako je u grupi "novo lice" Draganu to ne predstavlja problem. Kaze da na sceni nema tremu, i da , u stvari tek na njoj isplivava njegova neiscrpna energija. Na nastupima se, svakako, sviraju i stare, dobro poznate pesme ove grupe. Neke od njih, on izvodi onako kako su ih izvodili i njegovi prethodnici, dok neke izvodi u svojoj interpretaciji.

Za sam kraj Dragan Panjak, ostavlja jasnu poruku: "Ljudi, ako volite turbo-folk, onda slušajte turbo-folk, ako ga slušate zato što nema novih rock grupa, obrišite prašinu sa starih ploča. Bitno je samo da se sluša dobra muzika, jer kao sto je uticala na moj život, tako može uticati i na vaš. Kao što se ja popnem na binu, i sve sto je bilo ružno postane lepo, tako se i kod vas u životu može nesto promeniti. Znaći muzika, muzika, i samo muzika, bilo da je rock & roll, bilo da je klasika."

Dragan Panjak Bend napušta posle 3-4 godine iz razloga lične prirode.

2004. Pojavio se CD "Unplugged & Live" na kome se nalazi 10 snimaka. Osam su za akustične instrumente prearanžirani standardi "Generacije V", od pjesama "Dolazim za pet minuta" i "Pseto" (čiji je supotpisnik Bora Čorba Đorđević, u vrijeme kada se zaista bavio muzikom) do hitova "Rođen na asfaltu", "Ti i ja", "Povedi me u noć"... U repertoar koncerta ubačena je i "Istina mašina" Topićeve grupe "Time", svojevremeno i na meniju "Ekaterine Velike", dok je jedina bonus numera "Stari moj", takođe akustičarske koncepcije, snimljena u Studiju 5 PGP RTS.

Odličan unplugged otisak najboljeg od beogradskih mainstream bendova nije donio pretjerano svijetlu budućnost Krletu i drugovima. Nakon ovog, objavljen je jedino studijski album "Svet je tvoj", sniman u Beogradu i Los Angelesu, a čiji su bonus upravo ovih 10 kompozicija. Ubrzo je Đorđe David napustio grupu, a zamijenio ga nedovoljno harizmatični Dragan Panjak. Sa potonjim pjevačem će "Generacija" tokom 2000. publikovati kompilaciju balada "Pomoli se još jednom" na kojoj se nalazi jedna jedina nova pjesma. Izlazak ovog CD-a Dragan Krle Jovanović dočekuje kao cijenjeni studijski muzičar, a veoma visoko kotira i drugi spiritus movens grupe, Dragan Ilić, inače autor kompozicije "Za milion godina", kojom su SFRJ rockeri učestvovali u globalnom projektu pomoći gladnoj djeci Afrike sredinom osamdesetih. Đorđe David Nikolić ima kakvu-takvu solo karijeru, a ostatak benda se tu i tamo pojavljuje u projektima drugih izvođača.

2006. god. Grupa "Generacija 5" vraća se na scenu novim, petim studijskim albumom "Energija", u izdanju PGP-RTS-a, koji će predstaviti 26. maja u Pogonu Doma omladine. Na tom albumu nalazi se deset novih pesama koje su zajednički napisali klavijaturista Dragan Ilić i gitarista "Generacije 5" Dragan Jovanović.

Pored bas gitariste Milosa Stojisavljevica, gost na albumu i vokalni solista je Dejan Najdanovic Najda, poznatiji kao bivsi pevac grupe "Smak". Album je sniman tokom 2005. godine u Studiju 5 PGP-RTS-a, a grupi se na snimanju pridružio bubnjar Boban Djordjević, ćlan originalne postave, koji živi i radi u Los Andjelesu.

Kao autori tekstova, učestvovali su Bebi Dol i Zvonimir Djukić Djule (Van Gogh). Producent albuma je Saša Habic, a kompletno izdanje grupa je posvetila skoro preminulom basisiti originalne postave, Dušanu Petroviću Dudi.

Pesmu "Istina mašina" posvećuju svom bivšem basisti (pokojnom) Dudi Petroviću i velikanu Yu rocka Milanu Mladenoviću.

Pesmu "Pomoli se jos jednom" je otpevao Dragan Panjak.



ČLANOVI:

Vokali: Jovan Rašić (1977—1979)
Goran Milošević (1979—1987) — rodjeni brat Sladjane Milošević
Djordje David Nikolić (1991—2000)
Dragan Panjak (2002—2006)
Dejan Najdović Najda 2006.

Gitara: Dragan Jovanović Krle
Basisti: Dušan Petrović Duda (R.I.P.), Miloš Stoisavljević Cajger
Klavijature: Dragan Ilić Ilke
Bubnjevi: Boban Djordjević, Zoran Radovanović Baki

http://netmp3.mojblog.rs
3724  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / VIS Idoli [Beograd] poslato: Februar 07, 2011, 01:50:53 pm
*
Vis IDOLI — Maljčiki


MALJČIKI

Plamene zore bude me iz sna
Fabrička jutra, dim iz dimnjaka
Pesma se ori, mladi radnici —
Čelična jutra. Hitam fabrici.

Drugovi moji, radni, veseli
Bicikle voze, ponositi svi.
Drugovi moji, radni, veseli —
Pobede nove nosićemo mi.

Sunce već greje, vetar čarlija
Jutarnja rosa, zemlja mirisna.
Sunce već greje, a a a a a
Bogata žetva, radujem se ja.

Popodne kružok na koji idem ja
Tamo će biti i moja devojka.
Devojka plava, koju volim ja
Sa njom ću se vozit šajkama.

Visoke peći potpaljujem ja
Ruda se topi, nasmejan sam ja.
Pesma se ori, peva fabrika
Pesma se ori, a a a a a.

YouTube: Vis Idoli — Maljčiki
3725  POPULARNA MUZIKA / Izvođači [Zabavna, pop i rok muzika] / VIS Idoli [Beograd] poslato: Februar 07, 2011, 01:50:42 pm
*

Vis IDOLI — DISKOGRAFIJA



SINGLOVI

1980.
01. Pomoć, pomoć
02. Retko te viđam sa devojkama
Izgled — poklon ploča uz časopis "Vidici" (maj 1980.)

1981.
01. Maljčiki
02. Retko te viđam sa devojkama
Jugoton

1983.
01. Bambina
02. Stranac u noći
Jugoton — promotivni singl, kasnije u slobodnoj prodaji

1985.
01. Ona to zna
02. Ljubavi
Jugoton — poklon ploča uz časopis "Jukebox"


ALBUMI

1981. "Beograd — Paket Aranžman" [Razni izvođači]
01. Maljčiki (ponovo snimljena i bolja verzija od singla)
02. Plastika
03. Amerika
04. Omorina nad Evropom

1981. VIS Idoli (Jugoton) — mini LP 45'
01. Dok dobuje kiša (u ritmu tam-tama)
02. Zasto su danas devojke ljute
03. Devojko mala
04. Ime da da
05. Malena
06. Hajde!

1982. Odbrana i poslednji dani (Jugoton)
01. Kenozoik
02. Poslednji dani
03. Moja si
04. Senke su drugačije
05. Nemo
06. Nebeska tema
07. Rusija
08. Igrale se delije
09. Jedina
10. Odbrana
11. Gdje si sad cica-maco
12. Glavna ptica
13. Hajde, sanjaj me, sanjaj
14. Maršal

1983. Čokolada
01. Čokolada
02. Radostan dan
03. Tiho,tiho
04. Bambina
05. Ja sam tu
06. Soda boj
07. Vetar i zastave
08. Stranac u noći
09. U gradu bez sna
10. Udri bogataša

1985. 6 dana juna
01. Mala tema filma ( instrumental )
02. Ona to zna
03. Samo me gledaj i budi tu
04. Znaš da neću da pobegnem
05. Tema groblja ( instrumental )
06. Tema fabrike ( instrumental )
07. Ja je zovem meni da se vrati (narodnjak napisan od Vlade Divljana, izvodi Jahija Gracanlić )
08. Ljubavi
09. Ljubavna tema (instrumental)
10. A kad te vidim ja
11. Da je duzi moj dan (zabavnjak u izvodjenju Miše Kovača)
12. Bluz (instrumental)

13. Zašto su danas devojke ljute
14. Devojko mala
15. Dok dobuje kiša (u ritmu tam-tama)
16. Malena
17. Kenozoik
18. Senke su drugačije
19. Nebeska tema
20. Gde si sad cica-maco
21. Hajde, sanjaj me, sanjaj
22. Čokolada
23. Radostan dan
24. Stranac u noći

2001. CD "Yugoton"
1. Maljčiki
2. Retko te vidjam sa devojkama

mojblog
Stranice: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 »