Angelina
|
 |
« Odgovor #1 poslato: Maj 11, 2016, 12:19:31 am » |
|
**
OLIVERA GALOVIĆ
[...] Krajem februara 1952. godine, u dvorani Gimnazije otvorena je samostalna izložba slika OLIVERE GALOVIĆ (* 1923, Šabac). Nakon završetka Akademije u Beogradu, stupila je ― ova mlada slikarka ― u umetnički život, aprila 1951. godine, sa grupom "Jedanaestorica", koja se ― na samom početku šeste decenije ― javila kao opozicija "Samostalnim", i koja je ― u suštini ― i sama bila izraz umetničkog avangardizma u modernom srpskom slikarstvu, iako se nije ― kao grupa "Samostalnih" ― oštro ogradila od okoštalih umetničkih nazora ULUS-a, i njegovih nastojanja da se "monopol na ocenu i uticaj ne prepuste javnosti, već da se i dalje zadrže u Udruženju".52
Kao i njena prva samostalna izložba, priređena u Beogradu mesec dana ranije, i ova ― šabačka ― "priredba" Olivere Galović svedočila je o izuzetnoj obdarenosti ove naše slikarke, koja je već prošla fazu akademskih studija ― obeleženih tamnijim košoritom, i principom valera ― da bi superiorno iskazala svoj umetnički pledoaje čitavom serijom ekspresionisščkih pejsaža matieovskog kolorizma i dinamične linearne arabeske. Jer: "Žestina i čulna uverljivost njene vizije, (i) odlučno zamenjivanje predmeta osećajnim simbolima ― istakli su je kao ličnost koja se u promenljivom ustreptalom mozaiku umetničkog života do sredine šeste decenije brzo zapažala".53 Kako se Šapčanima predstavila uglavnom takvim slikama, Olivera Galović je svojim mrtvim prirodama i pejsažima stekla simpatije poklonika moderne umetnosti u svom vilajetu. "Ona voli smele oprečnosti kolorita (Dunje, Vaza) crvenog, crnog i plavog, iz kojih kadšto brizne jedan ton, koji se za dušu čoveka zakači kao čarobni zvuk", nisu krili svoje oduševljenje simpatizeri njene, odnosno ― moderne umetnosti.54 Međutim, ta izložba izazvala je i žučne reakcije pojedinih zagovornika slika koje "govore figurom pored ostalih slikarskih elemenata".55 Za njih su Slikarkina odanost eksperimentu i svođenju predmetne realnosti na snažne sukobe bojenih površina, bili umetnička zabluda i "bekstvo od stvarnosti". No, putovi naše moderne umetnosti ― od sredine veka do danas, u čijem je trasiranju značajnu ulogu odigrala i Olivera Galović Protić, porazili su u Šapcu shvatanje rastuženih zaljubljenika u umiruću umetnost egzoteričnog realizma, koji su ― u očajanju ― cepali plakate Izložbe, i koji nisu želeli da je zavole.
______________
52 Miodrag B. Protić, nav. delo, str. 394. 53 Isti, isto, str. 448. 54 K. Borđević, Slikarska izložba Olivere Galović u Šapcu, Glas Podrinja 8/1952, br. 289 (15. februar), str. 3. 55 Živojin Pavlović, Posle izložbe slika Olivere Galović Protić, Glas Podrinja, 8/1952, br. 293 (14. mart), str. 3.
Radovan Mirazović | Likovna umetnost u Šapcu 1900—1980 : Doba obnove i preporoda | Šabac Narodni muzej | Šabac 1982.
|