sledeća tema »

[Angelina]

*



ĐORĐE PETROVIĆ
(Srpske Moravice, 08.05.1933 ― Karlovac, 07.06.2015)


srpski akademski slikar i grafičar

"[...] Jedan od najznačajnijih srpskih slikara u Hrvatskoj bez sumnje je Đorđe Petrović. Rođen je 8. maja 1933. u Srpskim Moravicama gde ga je otkrio slikar Josip Restek, i uputio ga na školovanje u Zagreb. Tu se upisao u likvono odeljenje Više pedagoške škole, a posle položenog prijemnog ispita prešao je na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvi profesor bio mu je Omer Mujašić koji mu je predavao akt. Anatomiju života i crtež učio je kod Vladimira Filakovca, a grafiku kod Tomislava Krizmana i Marijana Detonija. Studije je završio 1959. i nastanio se u Karlovcu.

Sa osećanjem za prirodu i arhitekturu starih zgrada, postepeno se oslobađao akademskog realizma, ali se nije odrekao ni školskih pouka koje su zahtevale poštovanje crteža. Vernost crtežu poučila ga je da ne zatvara formu, da ne bude deskriptivan i da čuva samosvojne puteve. U njegovom slikarstvu bilo je više faza. Oprezno je prišao apstrakciji, ali poštovanje forme nikada nije napustio. Nisu mu nepoznate ni kolorističke igre, što potvrđuje ciklus "Vrijeme pajaca", nastao između 1992. i 1994. U ciklusu "Maskenbal" iz 1997. forma je potpuno svedena u korist kolorita. Najzrelije slikarstvo ispoljio je slikajući akvarelom rečne obale sa nasukanim, usamljenim čamcima, bez ljudskih figura. Na ovim majstorskim akvarelima, rađenim u svedenoj sivoj fami, sa beskrajnim nebom, Petrović je potvrdio svu snagu svog lirskog temperamenta."

Dejan Medaković: "Slikarstvo i skulptura"

Дејан Медаковић: "Срби у Загребу",
Прометеј,
Нови Сад 2004

Fotografija: Biblioteka Prosvjeta

[Angelina]

**

ĐORĐE PETROVIĆ — SLIKE






U prolazu usamljenosti, 2005.
Passing by, loneliness
akvarel, 35 x 53 cm
Fotografija: Katalog : Likovna kolonija Pale, 2005.


"... Od 1990. godine, zbog svih zbivanja i novonastalih ratnih događaja koji ga okružuju, zatvara se u prostor svog ateljea u Karlovcu, pa mu slikarstvo postaje i najbolji vid duševne terapije. U tom vremenu nastaju neki novi ciklusi u kojima se oseća prisutnost atmosfere oko njega i znatna promena njegove palete.

Od 1992―2000. godine nastaju ciklusi "Vreme pijaca" (akvareli i ulja), "Maskenbal" (gvaš), "Kiša", "Ljudi i kišobrani" (akvareli i ulja), ciklus crteža "Manastir Gomirje" (krejon), "Vodene horizontele" (akvareli), ciklus "Masline" (pastel) i drugi..."

O slikama iz ciklusa "Put na Svetu Goru" u akvarelu: "... prožeti duhovnim temama, izraz su najtananijih instikta duše, u koju je duboko pohranjena ljubav prema srpskoj crkvi i pravoslavlju."

[Angelina]

*

ĐORĐE PETROVIĆ — SLIKE






Cveće, 2007.
akvarel, 54 x 37 cm
Fotografija: Galerie b11 Salzburg

[Angelina]

*

KULTURA U IZBJEGLIŠTVU


LIKOVNE IZLOŽBE

Srpsko kulturno društvo "Zora" i Udruženje Srba iz Hrvatske sa posebnom pažnjom pristupili su realizaciji više izložbenih projekata. Uz izložbe samostalnih umjetnika porijeklom iz Krajine i Hrvatske, iznova se nastavilo sa okupljanjem umjetnika tako da je Kninski likovni salon ubrzo prerastao u Krajiški likovni salon. [...]


Samostalne izložbe umjetnika

Najviše izložbi organizovao je Đorđe Petrović koji je rođen u Srpskim Moravicama u Gorskom Kotaru 1933. godine. Akademiju likovnih umetnosti završio je u Zagrebu 1959. godine u klasi prof. Jerolima Miše. Likovno ― pedagoškim radom bavio se od 1960 do 2000. godine. Samostalno izlagao preko 40 a kolektivno preko 200 puta. Iako je njegovao sve slikarske tehnike od 1972. godine okreće se akvarelu i ostaje mu vjeran do danas. Tek poslije pozitivne kritike njegove izložbe akvarela u galeriji Doma Jugoslavenske narodne armije u Beogradu 1987. godine, dobio je samopouzdanje i vjeru u ono što radi. Stvorio je niz akvarela koji su tematski razvrstani u nekoliko ciklusa, ostajući vjeran svom slikarskom rukopisu. Novi, "karlovački" akvareli prirodno čine nastavak ranijih "sremskokarlovačkih" radova i zajedno daju jednu zaokruženu umjetničku cjelinu.

Đorđe Petrović je neprekidnu inspiraciju tražio i nalazio u poetičnim krajolicima četiriju karlovačkih rijeka Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Svoj mir pronašao je u meditaciji i sanjarenju pokraj rijeka što mu je omogućilo da u stvaralačkom zanosu zabilježi prirodu onakvom kakva jeste.

Beogradskoj publici predstavio se samostalnom izložbom u Umjetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" 2002. godine, a od tada njegove je akvarele mogla da vidi publika u više gradova Srbije i Republike Srpske (Raška, Novi Pazar, Pančevo, Subotica, Sombor, Sremski Karlovci ― legat, Petrovac na Mlavi, Zrenjanin, Bijeljina, Banja Luka, Doboj i Prijedor).[39]

Đorđe Petrović je danas jedan od najistaknutijih pripadnika srpske kulture u Hrvatskoj. Aktivan je član Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" od 1996. godine, odnosno od obnove rada Pododbora SKD "Prosvjeta" u Karlovcu. Posebno je angažovan u snaženju kulturnih veza između Srba koji žive u Hrvatskoj sa Maticom. Sudjeluje na brojnim likovnim kolonijama a želja mu je da u prelijepoj prirodi manastira Krka ustanovi akvarelističku koloniju koja bi zaživila u novu kulturnu tradiciju. Time bi iznova oživjelo umjetničko bratstvo manastira Krka koje je djelovalo za vrijeme proteklog građanskog rata u Hrvatskoj.

SKD "Zora" i Udruženje Srba iz Hrvatske u periodu izbjeglištva organizovali su izložbe i slijedećim likovnim umjetnicima: Zdravku Zdravi Mirčeti,[40] Predragu Ratkoviću,[41]Ljubici Vučinić,[42] Aleksandri Graovac,[43] Mirku Kukolju Donu,[44] Dušanu Vukojeviću Marsu,[45]Nikoli Rusić Plavanjcu,[46] Đuri Jančiću,[47] Tomislavu Šumonji,[48] Slobodanu Amanoviću,[49] Milanu Četniku (posthumno),[50] Stojanu Dželajliji,[51] Stevi Radeliću (skulpture u drvetu).[52] Posebno značajan projekat bila je izložba Međunarodno likovno saborovanje 1993 ― 2003, Dobrun, Višegrad priređena u Umjetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu.[53]

Kod ovih umjetnika postoji nesporna želja da se opstane i uspješno ispuni osnovni zadatak očuvanja stvaralačkog duha i njegovanja kulture iako su mnogi pritisnuti nevoljama preživljavanja. Kod većine osjeća se težnja za očuvanjem tradicije, nagon za nacionalno samoodržanje i nužnost potvrđivanja sopstvenog identiteta. Iako su silom prilika bili primorani da napuste svoja vjekovna ognjišta, njihova svijest i osjećanja su kristalno jasni i uvijek uprti ka ishodištu, krajinama. Ovi umjetnici dijele sudbinu svoga naroda i za njih slikarski motivi nikada nisu samo estetske ili pikturalne kategorije. Ispoljavaju stvaralački duh i smisao za orginalno, iskreno i spontano izražavanje. Njihovi radovi proizvode i jedno dugotrajno dejstvo ― pomalo angažovanog karaktera, jer posmatrača podsjećaju na nedavne tragične događaje, na jedno vrijeme koje je donijelo mnogo nesreće i tuge. Iako su istrgnuti iz svog prirodnog i društvenog okruženja oni svojim umjetničkim djelima pokušavaju da zavičaj otrgnu od zaborava.

_____________

[39] U Umjetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Bogradu izložba je otvorena 28. 6. 2002. godine. Zatim od avgusta do decembra 2002. u Bijenjini, Banja Luci, Doboju i Prijedoru. Galerija Centra za kulturu "Gradac" ― Raška, 16. ― 26. 9. 2003; Galerija "Sopoćanska viđenja" Novi Pazar, 26. 9. ― 10. 10. 2003; Galerija "Boem" u Starčevu kod Pančeva, 26. 7. ― 10. 8. 2004; U Srpskom kulturnom centru "Sveti Sava" u Subotici izložba je otvorena 13. 10. 2005; U Galeriji u Somboru, 13. 12. 2005; Zavičajni muzej Petrovac na Mlavi, 22. 2. 2006; Savremena galerija Zrenjanin 20. 3. 2006. Udruženje Srba iz Hrvatske i SKD "Zora" predložili su Đorđa Petrovića za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti van radnog sastava.
[40] Galerija "Boem" Starčevo kod Pančeva, 15. 9. ― 10. 10. 2004.
[41] Galerija Biblioteke grada Beograda izložba „Prozor u vječnost“, 20. 6. 2000.
[42] Galerija Biblioteke grada Beograda izložba „Plitvice u srcu ― srce u Krajini“, jul 1997, Galerija „Most“ u Novom Sadu od 11. 12. ― 24. 12. 1997, Prodajna izložba u Komesetijatu za izbjeglice (septembar 1998 ― od prodanih slika sredstva su dodjeljena djeci bez roditelja iz Krajine). Galerija "Madam", Pančevo, 2. 9. 2003.
[43] Galerija Dom kulture "Studenski grad", 5. 3. ― 15. 3. 2001.
[44] Velika galerija Doma kulture "Studenski grad", iz ciklusa "Hrišćanstvo", 3. 12. ― 13. 12. 2001.
[45] Galerija "Progres" u Beogradu, izložba "Sjećanje i zavičaj", 1. 8. ― 15. 8. 2005.
[46] Galerija scene Crnjanski, Nemanjina 28, Beograd, "Povratak u prošlost", 8. 10. ― 22. 10. 1997. Zatim u Galeriji "Pinki" Zemun, 15. 2. 1999.
[47] Galerija Biblioteke grada Beograda, 22. 12. 1998. ― 13. 1. 1999. Galerija "Milenko Atanacković", Bijeljina, august 2000, Galerija Biblioteke grada Beograda, 14. 6. ― 26. 6. 2004.
[48] Galerija Kluba vojske Republike Srpske u Bijeljini, novembar ― decembar 1998, Galerija Biblioteke grada Beograda, "Sjećanje i doživljaji", 3. 2. ― 15. 2. 1999.
[49] Galerija "Progres" u Beogradu, "Bela sloboda plavog kruga", otvorena 17. 1. 2002.
[50] Galerija ULUS-a, Knez Mihailova 37, Beograd, avgust 2003.
[51] Osnovna škola u Čortanovcima, 1. maj 2001, 1. maj 2002. povodom Sabora Zapadne Slavonije zajedno sa Jovicom Prodanovićem i Predragom Ratkovićem.
[52] Galerija u Manakovoj kući, Gavrila Principa 5, Beograd, "Bezimeni", 29. 6. ― 10. 7. 2006.
[53] Izložba je otvorena 20. maja 2003. godine. Katalog za izložbu je priredio i predgovor napisao muzejski savjetnik Nikola Kusovac. Za sve ovo vrijeme imali smo njegovu stručnu pomoć i kod organizacije drugih izložbi, na čemu mu se neizmjerno zahvaljujemo. Zahvalni smo i na pomoći Sekreterijatu za kulturu grada Beograda i Ministarstvu kulture Srbije koja su materijalno pomogla neke od navedenih izložbi.

Deo teksta preizet sa: Jadovno
Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić―Jadovno―Pag 1941

[Angelina]

*

PRAZNIK SVETOG SAVE U KARLOVCU


Nakon više od četrdeset godina, u organizaciji Srpske pravoslavne Crkvene opštine u Karlovcu i Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" pododbor Karlovac a uz svesrdnu pomoć i blagoslov Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog G.G. Gerasima održana je 26. januara 2009 god. u Zorin domu u Karlovcu svečana Svetosavska akademija.

Akademiju je otvorio i blagoslovio Episkop Gerasim pozdravivši goste među kojima su bili i potpredsednik Vlade Republike Hrvatske G. Slobodan Uzelac, Konzul Republike Srbije u Rijeci Gospođa Mira Jegdić, gradonačelnik grada Karlovca G. Damir Jelić uz čiju je značajnu pomoć i održana ova priredba, te gosti iz Piskavice (Republika Srpska), Novog Mesta (Slovenija) kao i mnogobrojni karlovčani.

U bogatom kulturno-umjetničkom programu nastupili su KUD "Piskavica" iz Republike Srpske, pjevačka grupa iz Žegara, baletni ansambl Zorin doma, KUD "Prosvjeta" pododbora Krnjak, Vojnić i Vrginmost i učenici pravoslavne veronauke iz Krnjaka.

Na kraju Akademije uručenu su nagrade Gradu Karlovcu i Gradonačelniku G. Damiru Jeliću za pomoć u realizaciji ove proslave, G. Rajku Radusinoviću predsedniku KUD "Piskavica" a ordenom Svetog Save trećeg Stepena odlikovan je G. Đorđe Petrović akademski slikar iz Karlovca. [...]

Eparhija gornjokarlovačka 26/27.01.2009.

[Angelina]

*

In memoriam ĐORĐE PETROVIĆ (1933―2015)


IN MEMORIAM

U nedjelju, 07. juna 2015. godine u 83. godini života umro je akademski slikar Đorđe Petrović.

Đorđe Petrović je rođen 1933. u Srpskim Moravicama u Gorskom kotaru u Hrvatskoj, gdje je završio osnovnu školu. 1945. školovanje nastavlja u Karlovcu, gdje ga već 1947. profesor Josip Restek poziva u grupu nadarenih učenika s kojima je radio u likovnoj sekciji. 1950. počinje slikati u ulju i priključuje se grupi karlovačkih mladih slikara entuzijasta koju vodi akademski slikar Alfred Krupa, te učestvuje na prvoj kolektivnoj izložbi slika u Karlovcu. 1959. diplomira slikarstvo u klasi profesora Jerolima Miše na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zapošljava se kao likovni pedagog u osnovnoj školi "Dragojla Jarnjević" i posvećuje se pedagoškom radu. 1977. održao je prvu samostalnu izložbu svojih radova u ulju u "Zorin domu" u Karlovcu. Sljedećih godina redovito izlaže u Karlovcu uz povoljne likovne kritike i postepeno se okreće akvarelu, suptilnoj slikarskoj tehnici, koja kao da je stvorena za njegovu senzibilnost. Nakon izložbe u Domu JNA u Beogradu 1987. godine slijedi prava eksplozija izložbi: više od 50 samostalnih i oko 250 kolektivnih.

Neke od njegovih mnogobrojnih donacija su: 27 vrijednih slika bolnici u Karlovcu, legat od 42 slike Sremskim Karlovcima, mapa crteža "Manastir Gomirje" povodom 400-te godišnjice Manastira, mapa crteža srušene pravoslavne crkve u Karlovcu "U spomen hramu Sv. Nikole u Karlovcu", poklon za obnovu crkve. Učestvovao je na mnogim likovnim kolonijama, neke i sam organizirao, te na studijskim putovanjima u Italiji, Francuskoj, Španiji, Engleskoj, Holandiji, Njemačkoj, te Rusiji. 1996. postao je aktivnim članom Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Pododbor u Karlovcu kao rukovodilac Likovne sekcije.  Dobitnik je "Prosvjetine" nagrade "Sava Mrkalj" 2007, za poseban doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj. Svojim značajnim likovnim opusom i humanitarnim radom Đorđe Petrović je stekao veliki ugled i poštovanje u svojoj sredini i svome narodu.

Sahrana Đorđa Petrovića bit će u utorak 09. juna  2015. u 16,00 na Pravoslavnom groblju u Karlovcu.
Biblioteka Prosvjeta


SAHRANJEN PROFESOR ĐORĐE PETROVIĆ

U popodnevnim časovim u utorak 09. juna tekuće godine, na Dubovačkom groblju na večni počinak ispraćen je profesor Đorđe Petrović. Veći broj sveštenstva i monaštva eparhija gornjokarlovačke i zagrebačko ― ljubljanske odslužili su opjelo ovom divnom i voljenom karlovačkom umjetniku i stvaraocu, a uz mnoštvo naroda koji se okupio da mu oda poslednji pomen.

U besjedi po izvršenom opjelu, protojerej Saša Umićević, paroh petrinjski, govorio je o upokojenom Đorđu, njegovom doprinosu i bogougodnom načinu života.

"Srdačnošću i hrabrošću duše kojom se odlikovao, ovaj čovjek bio je na jedan poseban način otvoren za probleme, traganja, patnje, nemire, ali i radosti i lijepote vremena u kojem je živeo, izražavajući doživljaje svoje duše pred slikarskim platnom. Primajući silu Božiju kroz talenat koji mu je Gospod podario, a koji je on mnogostruko umnožio, primao je on i žeđ svoje epohe, prosvećujući i približavajući istini svakog posmatrača koji je sa divljenjem prilazio njegovim nadahnutim delima. Nedostajaćeš nam na ovim zemaljskim ulicama, ali ono što je sigurno jeste da ćemo se sastajati mi sa tobom u našim crkvama na Svetim Liturgijama, na kojima smo svi živi u Hristu Gospodu, čekajući vaskrsenje mrtvih i život budućeg vijeka. Do tada, vječan ti spomen, brate naš, Bog da ti dušu prosti, u miru Božijem počivaj".
Eparhija gornjokarlovačka
sreda, 10 jun 2015