*
KULTURA U IZBJEGLIŠTVULIKOVNE IZLOŽBESrpsko kulturno društvo "Zora" i Udruženje Srba iz Hrvatske sa posebnom pažnjom pristupili su realizaciji više izložbenih projekata. Uz izložbe samostalnih umjetnika porijeklom iz Krajine i Hrvatske, iznova se nastavilo sa okupljanjem umjetnika tako da je Kninski likovni salon ubrzo prerastao u Krajiški likovni salon. [...]
Samostalne izložbe umjetnikaNajviše izložbi organizovao je Đorđe Petrović koji je rođen u Srpskim Moravicama u Gorskom Kotaru 1933. godine. Akademiju likovnih umetnosti završio je u Zagrebu 1959. godine u klasi prof. Jerolima Miše. Likovno ― pedagoškim radom bavio se od 1960 do 2000. godine. Samostalno izlagao preko 40 a kolektivno preko 200 puta. Iako je njegovao sve slikarske tehnike od 1972. godine okreće se akvarelu i ostaje mu vjeran do danas. Tek poslije pozitivne kritike njegove izložbe akvarela u galeriji Doma Jugoslavenske narodne armije u Beogradu 1987. godine, dobio je samopouzdanje i vjeru u ono što radi. Stvorio je niz akvarela koji su tematski razvrstani u nekoliko ciklusa, ostajući vjeran svom slikarskom rukopisu. Novi, "karlovački" akvareli prirodno čine nastavak ranijih "sremskokarlovačkih" radova i zajedno daju jednu zaokruženu umjetničku cjelinu.
Đorđe Petrović je neprekidnu inspiraciju tražio i nalazio u poetičnim krajolicima četiriju karlovačkih rijeka Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Svoj mir pronašao je u meditaciji i sanjarenju pokraj rijeka što mu je omogućilo da u stvaralačkom zanosu zabilježi prirodu onakvom kakva jeste.
Beogradskoj publici predstavio se samostalnom izložbom u Umjetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" 2002. godine, a od tada njegove je akvarele mogla da vidi publika u više gradova Srbije i Republike Srpske (Raška, Novi Pazar, Pančevo, Subotica, Sombor, Sremski Karlovci ― legat, Petrovac na Mlavi, Zrenjanin, Bijeljina, Banja Luka, Doboj i Prijedor).[39]
Đorđe Petrović je danas jedan od najistaknutijih pripadnika srpske kulture u Hrvatskoj. Aktivan je član Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" od 1996. godine, odnosno od obnove rada Pododbora SKD "Prosvjeta" u Karlovcu. Posebno je angažovan u snaženju kulturnih veza između Srba koji žive u Hrvatskoj sa Maticom. Sudjeluje na brojnim likovnim kolonijama a želja mu je da u prelijepoj prirodi manastira Krka ustanovi akvarelističku koloniju koja bi zaživila u novu kulturnu tradiciju. Time bi iznova oživjelo umjetničko bratstvo manastira Krka koje je djelovalo za vrijeme proteklog građanskog rata u Hrvatskoj.
SKD "Zora" i Udruženje Srba iz Hrvatske u periodu izbjeglištva organizovali su izložbe i slijedećim likovnim umjetnicima: Zdravku Zdravi Mirčeti,[40] Predragu Ratkoviću,[41]Ljubici Vučinić,[42] Aleksandri Graovac,[43] Mirku Kukolju Donu,[44] Dušanu Vukojeviću Marsu,[45]Nikoli Rusić Plavanjcu,[46] Đuri Jančiću,[47] Tomislavu Šumonji,[48] Slobodanu Amanoviću,[49] Milanu Četniku (posthumno),[50] Stojanu Dželajliji,[51] Stevi Radeliću (skulpture u drvetu).[52] Posebno značajan projekat bila je izložba Međunarodno likovno saborovanje 1993 ― 2003, Dobrun, Višegrad priređena u Umjetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu.[53]
Kod ovih umjetnika postoji nesporna želja da se opstane i uspješno ispuni osnovni zadatak očuvanja stvaralačkog duha i njegovanja kulture iako su mnogi pritisnuti nevoljama preživljavanja. Kod većine osjeća se težnja za očuvanjem tradicije, nagon za nacionalno samoodržanje i nužnost potvrđivanja sopstvenog identiteta. Iako su silom prilika bili primorani da napuste svoja vjekovna ognjišta, njihova svijest i osjećanja su kristalno jasni i uvijek uprti ka ishodištu, krajinama. Ovi umjetnici dijele sudbinu svoga naroda i za njih slikarski motivi nikada nisu samo estetske ili pikturalne kategorije. Ispoljavaju stvaralački duh i smisao za orginalno, iskreno i spontano izražavanje. Njihovi radovi proizvode i jedno dugotrajno dejstvo ― pomalo angažovanog karaktera, jer posmatrača podsjećaju na nedavne tragične događaje, na jedno vrijeme koje je donijelo mnogo nesreće i tuge. Iako su istrgnuti iz svog prirodnog i društvenog okruženja oni svojim umjetničkim djelima pokušavaju da zavičaj otrgnu od zaborava.
_____________
[39] U Umjetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Bogradu izložba je otvorena 28. 6. 2002. godine. Zatim od avgusta do decembra 2002. u Bijenjini, Banja Luci, Doboju i Prijedoru. Galerija Centra za kulturu "Gradac" ― Raška, 16. ― 26. 9. 2003; Galerija "Sopoćanska viđenja" Novi Pazar, 26. 9. ― 10. 10. 2003; Galerija "Boem" u Starčevu kod Pančeva, 26. 7. ― 10. 8. 2004; U Srpskom kulturnom centru "Sveti Sava" u Subotici izložba je otvorena 13. 10. 2005; U Galeriji u Somboru, 13. 12. 2005; Zavičajni muzej Petrovac na Mlavi, 22. 2. 2006; Savremena galerija Zrenjanin 20. 3. 2006. Udruženje Srba iz Hrvatske i SKD "Zora" predložili su Đorđa Petrovića za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti van radnog sastava.
[40] Galerija "Boem" Starčevo kod Pančeva, 15. 9. ― 10. 10. 2004.
[41] Galerija Biblioteke grada Beograda izložba „Prozor u vječnost“, 20. 6. 2000.
[42] Galerija Biblioteke grada Beograda izložba „Plitvice u srcu ― srce u Krajini“, jul 1997, Galerija „Most“ u Novom Sadu od 11. 12. ― 24. 12. 1997, Prodajna izložba u Komesetijatu za izbjeglice (septembar 1998 ― od prodanih slika sredstva su dodjeljena djeci bez roditelja iz Krajine). Galerija "Madam", Pančevo, 2. 9. 2003.
[43] Galerija Dom kulture "Studenski grad", 5. 3. ― 15. 3. 2001.
[44] Velika galerija Doma kulture "Studenski grad", iz ciklusa "Hrišćanstvo", 3. 12. ― 13. 12. 2001.
[45] Galerija "Progres" u Beogradu, izložba "Sjećanje i zavičaj", 1. 8. ― 15. 8. 2005.
[46] Galerija scene Crnjanski, Nemanjina 28, Beograd, "Povratak u prošlost", 8. 10. ― 22. 10. 1997. Zatim u Galeriji "Pinki" Zemun, 15. 2. 1999.
[47] Galerija Biblioteke grada Beograda, 22. 12. 1998. ― 13. 1. 1999. Galerija "Milenko Atanacković", Bijeljina, august 2000, Galerija Biblioteke grada Beograda, 14. 6. ― 26. 6. 2004.
[48] Galerija Kluba vojske Republike Srpske u Bijeljini, novembar ― decembar 1998, Galerija Biblioteke grada Beograda, "Sjećanje i doživljaji", 3. 2. ― 15. 2. 1999.
[49] Galerija "Progres" u Beogradu, "Bela sloboda plavog kruga", otvorena 17. 1. 2002.
[50] Galerija ULUS-a, Knez Mihailova 37, Beograd, avgust 2003.
[51] Osnovna škola u Čortanovcima, 1. maj 2001, 1. maj 2002. povodom Sabora Zapadne Slavonije zajedno sa Jovicom Prodanovićem i Predragom Ratkovićem.
[52] Galerija u Manakovoj kući, Gavrila Principa 5, Beograd, "Bezimeni", 29. 6. ― 10. 7. 2006.
[53] Izložba je otvorena 20. maja 2003. godine. Katalog za izložbu je priredio i predgovor napisao muzejski savjetnik Nikola Kusovac. Za sve ovo vrijeme imali smo njegovu stručnu pomoć i kod organizacije drugih izložbi, na čemu mu se neizmjerno zahvaljujemo. Zahvalni smo i na pomoći Sekreterijatu za kulturu grada Beograda i Ministarstvu kulture Srbije koja su materijalno pomogla neke od navedenih izložbi.Deo teksta preizet sa:
Jadovno Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić―Jadovno―Pag 1941