Angelina
|
 |
« poslato: Decembar 18, 2015, 10:01:12 pm » |
|
*
GEORGIJE BAKALOVIĆ (Kula, 1786 — Ruma, 1843)
Ubraja se među prve pripadnike bidermajera u srpskom slikarstvu. Rođen u porodici koja je dala nekoliko umetnika, slikarstvo je zatim učio u Sremskim Karlovcima kod Stefana Gavrilovića. Razvijao se pod jakim uticajem svoga učitelja, kao i Jakova Orfelina i Pavela Đurkovića. Iako je bio slikar bez akademskog obrazovanja, uspeo je da ga sremska klijentela angažuje čak i za veće narudžbine, kao što su ikonostasi ili svodovi u crkvama Erdevika, Gornje crkve u Karlovcima, Vrdnika, Manđelosa, Iriga, Čerevića, pridvorne kapele mitropolitskog dvora u Dalju, Jovanovske crkve u Novom Sadu, manastira Grgetega, Pavlovaca... Sa slikarom i pozlatarom Dimitrijem Đurkovićem slikao je ikonostase u Prhovu i Starim Banovcima, zatim kivot kneza Lazara u manastiru Vrdniku i crkvene zastave u Jaraku, Vognju, Sasama, Surčinu i Mihaljevcima.
Posle značajnog uspeha u karijeri i obilja poslova, zadesila ga je lična i porodična tragedija, sudski procesi, skandali, što ga je navelo da pređe u Kneževinu Srbiju (u Šabac je prešao 1837. godine), postavši jedan od prvih prelaznika i vrlo uticajnih donosilaca evropskog ukusa. Međutim, već 1843. godine, kao nepoželjan, prebačen je natrag u Austriju, i iste godine je umro. U Srbiji je slikao ikonostase manastira Radovašnice, manastira Rače na Drini, kao i crkava u Zaječaru, Aleksincu i Negotinu. Iako su njegovi radovi nejednakog kvaliteta, mnogi portreti u kojima je ispoljio svoju pripadnost klasicizmu, svedoče da je Bakalović dobro razumeo i prenosio osnovne osobenosti aktuelnog građanskog slikarstva, a zahvaljujući njegovom delu sačuvan nam je znatan broj likova crkvenih velikodostojnika Kneževine Srbije.
Literatura: Vujović Branko, Umetnost obnovljene Srbije, 1791—1848, Beograd 1986; Kolarić Miodrag, Georgije Bakalović (1786—1843). Život i rad, Zbornik radova Narodnog muzeja, I, Beograd 1958, 223—242; Kolarić Miodrag, Klasicizam kod Srba, 1790—1848, 1, Beograd 1965, 115—116; Kusovac Nikola, Klasicizam kod Srba, katalog slikarstva, 7, Beograd 1967, 40—45; Lesek Mirjana, Prilog biografiji Georgija Bakalovića, Sveske 14, Beograd 1983, 69—72; Simić-Konstantinović Ljiljana, Istorijski portret u srpskom slikarstvu XIX veka, katalog, Beograd 1972, 35.
Muzej rudničko-takovskog kraja: Projekat Rudničko-takovski kraj u umetnosti XIX veka autori: Ana Bolović i Borisav Čeliković • Gornji Milanovac, 2011
|