Angelina
|
 |
« Odgovor #1 poslato: Decembar 10, 2015, 08:18:45 pm » |
|
*
TANJA VIĆENTIĆ MIHAILO S. PETROV: UMETNOST NA POKLON Aranđelovac, 2012.
PO NEŠTO UNAPRED...
O Mihailu Petrovu do sada...
Opus Mihaila Petrova do sada je uglavnom fragmentarno izučavan.3 Brojni tekstovi, ogledi i kritike, pisani najčešće u vidu kraćih osvrta, čine obimnu i dragocenu građu za proučavanje složenog dela znamenitog umetnika. U međuratnom periodu nosioci kritičke misli, poput Rastka Petrovića, Todora Manojlovića, Sretena Stojanovića i Dragana Aleksića, u najvećoj su meri doprineli rasvetljavanju umetničkog stvaralaštva i angažovanog delovanja Mihaila Petrova. Njihove analize i kritičke beleške objavljivane su, pre svega, u časopisima "Misao", "Letopisu Matice srpske" i "Srpskom književnom glasniku". Kao važna ličnost međuratne i posleratne umetničke scene, Mihailo Petrov je imao svoje mesto u svim opštim pregledima jugoslovenske i srpske umetnosti i kritičkim prikazima u štampi. U analizama međuratne umetničke kritike o stvaralačkom opusu Mihaila Petrova uočene su raznorodne stilske, jezičke i ideološke karakteristike, definisane u odnosu na evropske umetničke ideje i pokrete. Granični okvir predstavlja Drugi svetski rat, nakon koga nestaje ideal o opštoj evropskoj pripadnosti i započinje period društveno-političkih promena.
Poseban segment predstavljaju uvodni tekstovi skromnih kataloga samostalnih izložbi. Od četvrte pa do sedme decenije prošlog veka oni su imali uglavnom propratni karakter, najčešće samo sa popisom dela i izvodima iz objavljenih kritika o umetniku4 ili, pak, tekstovima čiji su autori posvećivali više prostora analizi umetnosti uopšte nego tada predstavljanim ostvarenjima Mihaila Petrova.5 U dugom nizu likovnih kritičara posleratnog perioda koji su dali značajan doprinos periodizaciji i sistematizaciji stvaralačkog opusa Mihaila Petrova izdvajamo Miodraga B. Protića, Lazara Trifunovića, Zorana Markuša, Miodraga Kolarića i Pavla Vasića. Za rasvetljavanje ove teme u toku prethodnih decenija najznačajnija su opsežna istraživanja Ješe Denegrija i Irine Subotić.
Temeljnija analiza Petrovljevog stvaralašta započinje prvim godinama sedme decenije. Uvodni tekst Miodrga B. Protića u katalogu samostalne izložbe grafičkih radova 1962. godine, u tadašnjem Salonu Moderne galerije, predstavlja, po mnogo čemu, zanimljiv prilog proučavanju umetnikovog stvaralačkog opusa.6 U kratkom osvrtu Protić je prikazao periodizaciju grafičke delatnosti Mihaila Petrova i prvi put ukazao na vrednost njegovih avangardnih stremljenja dvadesetih godina, a istovremeno istakao umetnikov povratak u "novu apstrakciju" početkom šezdesetih. Na taj način on je otvorio značajno pitanje poratnog umetničkog avangardnog pokreta na ovim prostorima u kome je važnu ulogu odigrao upravo Mihailo Petrov.
Lazar Trifunović je u više navrata, tokom šezdesetih godina, u kritičkim prikazima objavljenim u štampi i uvodnim tekstovima kataloga izložbi, isticao vrednosti i visoke domete grafičke delatnosti Mihaila Petrova, dajući primat, pre svega, onim listovima koji su nastajali u najpoznijoj stvaralačkoj fazi.7
Do sada najobimnije delo, nezaobilazno za istraživače ove teme, predstavlja katalog retrospektivne izložbe održane u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" 1979. godine.8 Kao posebni segmenti izdvojeni su tekstovi u kojima su razmatrana ostvarenja Mihaila Petrova u domenu slikarstva, grafike, kritike, primenjene umetnosti, a takođe, u zasebnim celinama, predstavljeni su biografski autoportret, samostalna i zajednička izlaganja, bibliografija tekstova umetnika, bibliografija radova o njegovom stvaralaštvu i angažmanu, spisak nagrada, priznanja i odlikovanja. Ovde su katalogizovani i popisani radovi koji predstavljaju najznačajnija ostvarenja Mihaila Petrova od treće pa do kraja osme decenije prošlog veka. Mnogim delima danas nije moguće ući u trag, jer su u privatnom vlasništvu ili van granica zemlje. Samim tim, ovaj katalog je neprocenjiv izvor informacija o većini umetničkih ostvarenja Mihaila Petrova. Objedinjeni tekstovi Stanislava Živkovića, Lazara Trifunovića i Srete Bošnjaka čine dragocenu studiju važnu za razumevanje i, svakako, dalju analizu složenog opusa ovog umetnika. Pravolinijsku putanju razvoja slikarskog stvaralaštva dao je Stanislav Živković, definišući faze Petrovljevog rada, u prvom redu, u odnosu na formalno-jezička i stilska svojstva. U kraćem pregledu, Lazar Trifunović je izdvojio najznačajnije faze u grafičkom stvaralaštvu umetnika, izdvajajući njegova najreprezentativnija dela, dok je opsežna analiza celokupnog grfičkog opusa tom prilikom izostala. Obrađujući teme "Petrov kao umetnički kritičar" i "Primenjena umetnost Mihaila Petrova", Sreto Bošnjak je pružio značajan pregled umetnikovih aktivnosti na ovim poljima. U kritičkom osvrtu na ovu retrospektivu, Zoran Markuš je tada istakao da izložba i katalog-monografija sadrže sve potrebne elemente za tadašnja i buduća istraživanja, što se, sa ove vremenske distance, pokazalo kao potpuno opravdano.9
Međutim, on nije propustio da istakne kako su i tada, po pravilu, izostali kritičkiji zaključci, što je bila i odlika svake proslave jubileja. Istom prilikom, Markuš je ukazao na uspostavljen "prećutan egalitet među etapama sasvim neujedančenog opusa" Mihaila Petrova.10 Posebnu pažnju za izučavanje ove teme zavređuju ozbiljne studije Irine Subotić, posvećene "Zenitu" i zenitizmu, nastale kao rezultati višedecenijskih proučavanja ovih fenomena u kojima je autorka ostavljala uvek dovoljno prostora za analizu i vrednovanje avangardnog dela Mihaila Petrova.11
Potrebno je naglasiti izuzetan doprinos profesora Ješe Denegrija koji se ovom temom bavio krajnje studiozno tokom više decenija. Počev od osvrta na umetničku kritiku treće decenije u kojoj je Mihailo Petrov zauzimao posebno mesto, preko brojnih značajnih tekstova o srpskoj grafici u kojima je kao nezaobilaznu temu detaljnijeg proučavanja uvek postavljao grafičku delatnost Petrova, pa do dragocenih zaključaka o avangardnom stvaralaštvu umetnika od kojih su najzanimljiviji izneti na međunarodnom naučnom skupu posvećenom srpskoj avangardi u periodici.12
Za rasvetljavanje ove teme svakako su značajni tekstovi Zorana Markuša, uglavnom koncipirani kao prikazi i kritički osvrti povodom samostalnih, ali i grupnih izložbi u kojima je učestvovao Mihailo Petrov.13 Međutim, potrebno je posebno izdvojiti jedan od prvih obimnijih analitičkih osvrta na umetnikovo rano stvaralaštvo koje sedamdesetih godina donosi ovaj autor pod naslovom "Metamorfoze zenita".14
Za potpunije razumevanje avangardnog perioda u opusu Mihaila Petrova neizostavna je studija "Demistifikacija apokrifa" Jasne Jovanov koja je prilikom proučavanja jedne kompleksne teme, kakva je "jugo-dada", imala u vidu značaj njene likovno-vizuelne produkcije posvećujući posebnu pažnju grafikama Mihaila Petrova.15
Nije moguće zaobići vredne napore i znatne doprinose Žakline Ratković koja je, baveći se grafikama i crtežima iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti, u više navrata pristupala vrednovanju i analizi umetnikovog stvaralaštva, stavivši akcenat, pre svega, na avangardna ostvarenja i autorov angažman dvadesetih godina prošlog veka.16
Dragocen izvor za istraživanje ove teme predstavljaju brojni intervjui objavljeni u štampi i zabeležena sećanja Mihaila Petrova koja doprinose boljem sagledavanju i daljem proučavanju stvralačkog opusa ove zanimljive ličnosti.17 Ovom prilikom jedino su izostale dnevničke beleške umetnika koje, za sad, nisu poznate naučnoj javnosti.
Plodan stvaralački rad i dugovečan život svrstavaju Mihaila Petrova među one umetnike čija je produktivnost omogućavala brojna predstavljanja publici. Obeležavanje njegovih jubileja i okruglih godišnjica bile su prilike za nastanak uvodnih poglavlja kataloga, intervjua u štampi i brojnih analitičkih studija, mahom manjeg obima. Upravo stoga što je kao važna figura jugoslovenske umetničke scene bio neprekidno prisutan, izgrađen je stav prema kome je o Mihailu Petrovu sve ispisano, te i da je "njegova umetnost ocenjivana i ocenjena".18 Međutim, bez obzira na njegovu obimnu i plodnu delatnost, do sada nije mu posvećivana veća pažnja, u smislu monografskog uobličavanja njegovog stvaralaštva. Pokušaji da se jednom knjigom objasne ličnost i delo Mihaila Petrova možda i nisu mogući.
______________
03 Bibliografija tekstova o Mihailu S. Petrovu od 1921. do 1979. godine priložena je u: Mihailo S. Petrov, katalog izložbe, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Beograd 1979, 62—73. 04 Izložba slika Mih. S. Petrova, katalog izložbe, Umetnički paviljon, Beograd 1932; V Izložba slika Mih. S. Petrova, katalog izložbe, Umetnički paviljon, Beograd 1940. 05 M. Panić Surep, Šesta samostalna izložba slikarskih i grafičkih radova Mih. S. Petrova (uvodni tekst), katalog izložbe, Umetnički paviljon — Mali Kalemegdan, Beograd 1952. 06 M. B. Protić, Mih. S. Petrov (uvodni tekst), katalog izložbe, Salon Moderne galerije, Beograd 1962 (bez paginacije). Kasnije je ovaj tekst neznatno dopunjen i objavljen u: Isti, Savremenici, likovne kritike i eseji, II, Nolit, Beograd 1964, 129—132. 07 Videti: L. Trifunović, Mihailo Petrov: odanost životu i umetnosti, Nin, Beograd, 20. maj 1962; Isti, Mihailo S. Petrov — grafika (uvodni tekst), Kabinet grafike Zavoda za likovne umejetnosti JAZU, Zagreb, 1965; Isti, Mihailo S. Petrov, reretrospektiva povodom 45 godina umetničkog rada (uvodni tekst), Galerija Doma JNA, Beograd 1966 (bez paginacije); Isti, Mih. S. Petrov, retrospektiva povodom 45. godina umetničkog rada (uvodni tekst), katalog izložbe, Izložbeni paviljon, Sarajevo 1967 (bez paginacije). 08 Mihailo S. Petrov, katalog izložbe, Beograd 1979. 09 Z. Markuš, Do Zenita i natrag, Borba, Beograd, 15. oktobar 1979. 10 Isto. 11 I. Subotić, V. Golubović, Zenit i avangarda dvadesetih godina, katalog izložbe, Narodni muzej, Beograd 1983, 145—148; Ista, Prva izložba avangardne umetnosti u Beogradu 1924, Godišnjak grada Beograda, knj. XLIX—L, Muzej grada Beograda, Beograd 2002/2003, 359—360, 363—365; Ista, Vizuelna kultura časopisa Zenit i Zenitovih izdanja, u: Zenit 1921—1926, Narodna biblioteka Srbije, Institut za književnost i umetnost, SKD Prosvjeta, Beograd — Zagreb, 2008, 408 (registar imena pod Petrov). 12 J. Denegri, Umetnička kritika u Srbiji i Hrvatskoj, Treća decenija. Konstruktivno slikarstvo, Muzej savremene umetnosti, Beograd 1967, 46—47; Isti, Srpska grafika 1900–1950, u: Jugoslovenska grafika 1900—1950, Muzej savremene umetnosti, Beograd 1977/1978, 43—47; Isti, Istovremeno s enformelom: apstraktna grafika Mihaila S. Petrova, u: Isti, Šezdesete: teme srpske umetnosti, Svetovi, Novi Sad 1995, 35—39; Isti, Likovni umetnici u časopisu "Zenit", u: Srpska avangarda u periodici, priredili V. Golubović, S. Tunjević, Matica srpska, Institut za književnost i umetnost, Novi Sad — Beograd, 1996, 431—436; Isti, Grafika između plemenitog zanata i tehnologija (ne)ograničenog umnožavanja, Jedan vek grafike, dela iz grafičke zbirke Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, katalog izložbe, Muzej savremene umetnosti, Galerija Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd 2003, 11—24. 13 Z. Markuš, Strast i sumnja, priredila Radmila Matić Panić, Clio, Beograd, 2004, 98—100, 118—119, 169—171, 207; Isti, Pionir srpske grafike, Borba, Beograd, 18. oktobar 1983. 14 Z. Markuš, Metamorfoze zenita, slikar i grafičar Mihailo Petrov, u: Savremenik, XVI—12, knj. XXXII, Beograd 1970, 485—492. 15 J. Jovanov, Demistifikacija apokrifa — dadaizam na jugoslovenskim prostorima 1920—1922, Apostrof, Novi Sad 1999. 16 Ž. Ratković, Grafička praksa u kontekstu istorijskih avangardi, u: Jedan vek grafike, 25–30; Ista, Prostori promene — grafike i crteži Mihaila Petrova iz kolekcije MSUB, Muzej savremene umetnosti, Beograd 2011. 17 Izdvajamo: Sećanje Mihaila Petrova, priredili S. Mijušković i N. Jakasović, 3+4, časopis studenata umetnosti, Beograd 1985, 37—41; M. S. Petrov — intervju (razgovor vodio novinar Radio Jasenice D. Paunić), 1981, Dokumentacija Narodnog muzeja Smederevska Palanka; M. S. Petrov, Moj biografski autoportret, u: Mihailo S. Petrov, Beograd 1979, 47—53; Televizijska emisija "Nova umetnost dvadesetih godina — zenitizam, dadaizam, konstruktivizam" u okviru serijala "Druga umetnost", urednik Dunja Blažević, režija Dragomir Zupanac, RTV, 1983. 18 S. Bošnjak, Petrov — slike i grafike 1950—1970 (uvodni tekst), katalog izložbe, Smotra umetnosti "Mermer i zvuci", Aranđelovac 1977 (bez paginacije).
|