*
IVAN TABAKOVIĆ — SLIKE
Utakmica, 1927.
Zbirka Galerije Matice srpske
Ivan Tabaković GENIUS, 1929. ulje na platnu, 70,5 x 80,5 cm
Slika
Genius nastala je 1929. godine, iste godine kada je Ivan Tabaković sa nekolicinom prijatelja umetnika osnovao umetničko udruženje "Zemlja" u Zagrebu. Ovo delo obeležava završetak Tabakovićevog umetničkog formiranja i početak njegove prve zrele umetničko-filozofsko-etičke faze. Genius sintetiše ne samo privatnu filozofiju i lični etički kodeks i vrednosni sistem Ivana Tabakovića, već i čitav jedan niz zamršenih pouka koje je umetnik primao od Zagreba preko Minhena, pa opet do Zagreba, kada se na završetak školovanja nadovezuje nesigurna egzistencija, rad na Anatomskom institutu i saradnja sa Otonom Postružnikom i, kasnije "Zemljom".
Genius je slika koja obeležava glavni ambijent Tabakovićevog duhovnog i socijalnog angažmana tog perioda. Desetorica muškaraca i jedanaesti koji iz slike upravo iskoračuje, nalaze se u bezličnom prostoru, velikoj sobi, koja liči na salu kakvog zadružnog doma ili fiskulturnu salu provincijske gimnazije. Tabaković ih je, zapravo, zatvorio, skoro vakuumirao, u kocku. Par vrata remeti ovu kubičnu dvoranu, koja je ustvari poprište neobičnog pijansko-trubačko-duvačkog bahanala, u kome se svaki prisutni muškarac zabavlja sam za sebe. Nijedna figura ne komunicira sa bilo kojom drugom u ogromnoj sobi, bez obeležja, oskudnog nameštaja, jedne hoklice na kojoj sedi trubač i jednog stočića u desnom, isečenom kadru, na koji je položena boca. Jedan od muškaraca, sasvim levo, kraj vrata u prvom planu, leži na podu. Drugi, kao da pokušava da na zid između vrata okači trombon. Treći, noseći barjak koji umesto grba ima flašu, izlazi kroz druga vrata. Trojica u prvom planu, sleva nadesno: prvi sedi na hoklici i duva u trubu, centralni lik, ćelav, trbušast, obučen u tamni sako i svetle pantalone, zaneto duva u trombon, treći ekvilibrira na levoj nozi, u pozi trapavog, nezgrapnog baletana, mašući maramicom i bocom u levoj ruci. U zadnjem planu, dvojica koncentrisano duvaju u nekakve duvačke instrumente, treći kao da zamahuje velikom trubom. Nad njima u vazduhu lebdi genius, opružen kao da pliva, obučen poput arlekina, bosonog leti nad ovim prizorom, otpozdravljajući veseloj družini, sa bocom šampanjca iz koje izleću ose u desnoj i štapom, kojim diriguje prizorom, u levoj ruci. Čini se da on jedini, u ovoj neobičnoj, nekomunikativnoj grupi, zna šta radi.
U ovom burlesknom prizoru mogu se prepoznati odjeci nemačkih umetnika Georga Grosa i Oto Diksa, jer na sličan način Tabakovićeva slika predstavlja oštru kritičku viziju raspalog, trulog i izgubljenog društva. On svojim slikama iz zemljaškog perioda, a pogotovo slikom
Genius pravi subverziju kolektiviteta: alegorijom jednog kolektiva koji se raspada i koji, eventualno, predviđa novi, bolji, koji tek treba da bude stvoren.
Galerija Matice srpske