*
Bogdan ŠuputKAFANA U PARIZU (Boule blanche-bal negre), 1938.ulje na platnu, 129,7 x 97 cm"Slika u fokusu" za mesec septembar je
Kafana u Parizu, Bogdana Šuputa. Ove godine 6. septembra navršava se 99 godina od rođenja ovog istaknutog umetnika, čija su dela dosegla sam vrh likovnog stvaralaštva srpske umetnosti u prvoj polovini XX veka.
Prilikom svog trećeg boravka u Parizu i nastavka slikarskog usavršavanja, Bogdan Šuput je nastavio da slika pređašnjim intenzitetom, ali su teme postale raznovrsnije — enterijeri, mrtve prirode, figure, građevine, pejzaži, cirkus i dr. Druženje sa kolegama umetnicima značilo mu je mnogo. Povezani zajedničkim interesovanjem za umetnost, često su izlazili zajedno, a zabave, naročito one vezane za muziku i pozorište, pružale su mogućnost učestvovanja i uživanja u kolektivnom stvaralaštvu. Inspirisan noćnim životom "grada svetlosti" naslikao je
Kafanu u Parizu, na kojoj je prikazao kabare Boule Blanche.
U čitavom Šuputovom opusu
Kafanu u Parizu ima posebno mesto. Na slici kabarea atmosfera je zagušena, prostor zatvoren, sa zbijenim ljudskim figurama, kolorit je tamniji i zvučniji nego na prethodnim Šuputovim radovima. U pozadini je predstavljen džez orkestar koji svira, a ispred njih su raspoređeni parovi koji plešu u ritmu muzike. Prvi plan slike ostao je rezervisan za goste koji sede za stolovima. Dramatika noćnog lokala postignuta je tonskom diferencijacijom, kolorističkim kontrastima i ekspresivnim crtežom.
Gotovo svi članovi orkestra su crnci. Tokom dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka Pariz je bio preplavljen džez muzikom. Postojala je snažna fascinacija "crnim" muzičarima i američkom kulturom. Većina Parižana insistirala je na afro-američkim muzičarima koji su, nastupajući zajedno sa domaćim džez muzičarima, predstavljali vodeće figure u noćnom životu Pariza. Ovaj fenomen naziva se još i "Harlem na Monmartru".
U jednom od pisama svom starijem bratu Žarku Šuputu, Bogdan otkriva da su čak sedmoro učesnika na slici zapravo osobe koje mu često dolaze na poziranje u atelje. Takođe, na drugom mestu navodi: "Džez poslat s neba. Sviraju crnci. Nešto ravno koncertu. Sjajno ... savršeno. Taj ritam, tempo da poludiš".
Ova pisma, nekoliko desetina njih, danas predstavljaju jednako važna dokumenta, poput slika i crteža, o formiranju i napredovanju jednog od najtalentovanijih mladih slikara svoga vremena, te i svedočanstvo o vremenu i sredinama u kojima je živeo i stvarao.
Život i umetnost Pariza znatno su uticali na Bogdana Šuputa.
Kafana u Parizu predstavlja sliku grada, građanskog enterijera i ljudi koji u tom prostoru borave. Šuput je naslikao intimni doživljaj guste, memljive, zagušljive, ali istovremno i bučno-vesele atmosfere noćnog lokala. Sebi nikad nije postavljao pitanje stila — za njega je stvarni umetnički doživljaj slike zavisio od motiva, od emotivnog stanja, od raspoloženja.
Matica srpske — facebook