Angelina
|
 |
« poslato: Mart 30, 2014, 03:13:57 am » |
|
**
TEODOR KRAČUN
Kračun, Teodor, slikar, ikonopisac (?, 1732 — Sremski Karlovci, 1781)
Pretpostavlja se da je iz južnih balkanskih krajeva sa roditeljima došao na tle Habzburške monarhije 1739, posle pada Beograda. Nastanio se u Sremskim Karlovcima a kasnije, sa suprugom Martom, živeo u Sremskoj Kamenici. U Sremskim Karlovcima stekao je prva znanja iz slikarstva. U radionici Jova Vasilijeviča, pridvornog slikara patrijarha Arsenija IV Jovanovića, upoznao je Vasilija Ostojića za koga se smatra da mu je kratko vreme bio učitelj. Kasnije je prešao u radionicu Dimitrija Bačevića sa kojim je od 1760. sarađivao na slikanju ikonostasa kapele Uspenja Bogorodice u Dalju, despotske crkve u Krušedolu i gornjih zona ikonostasa crkve man. Beočina. Iz radionice D. Bačevića otišao je u Beč da dopunjuje svoje likovno obrazovanje. Za vreme boravka u Beču 1771. isplaćen mu je honorar za neke radove na ikonostasu crkve Sv. Georgija u Somboru a natpis iz gornjih zona ikonostasa Saborne crkve u Sremskim Karlovcima svedoči da su on i Jakov Orfelin kao "carsko-kraljevske akademije živopisci" započeli u septembru 1780. slikanje ikonostasa. Među najstarija njegova dela spada ikona Bogorodice sa Hristom iz crkve Sv. Nikole u Starom Slankamenu, datirana u sedmu deceniju XVIII veka. Za crkvu Sv. Georgija u Somboru, u saradnji sa Jovanom Isajlovićem i Lazarom Serdanovićem, slikao je od 1771. do 1772. ikonostas, pevnice, propovedaonicu, episkopski presto, Hristov grob i tri ikone. Tokom sedme decenije XIX veka ikonostas je prenet u Kulu, gde je izgoreo u požaru. Sačuvana je jedino prestona ikona Hrista i čuva se u oltaru crkve u Kuli. Između 1772. i 1774. slikao je ikonostas i episkopski presto crkve Sv. Kuzmana i Sv. Damjana u Neštinu. Medaljone na carskim dverima slikao je njegov kalfa Gavrilo. Celini ikonostasa ne pripadaju male dveri i ikone Sv. Kuzmana i Sv. Damjana u pevnicama severno i južno od ikonostasa, koje je slikao Stefan Gavrilović. U crkvi se nalaze i dve Kračunove ikone — Bogorodica sa Hristom i Krunisanje Bogorodice. Istovremeno je nastala i ikona Sv. Georgija sa natpisom autora. U Mitrovici je od juna do septembra 1775. naslikao ikonostas tada obnovljene stare crkve Sv. arhiđakona Stefana. Datum završetka ikonostasa zabeležen je na prestonim ikonama Hrista i Sv. Jovana. Za crkvu man. Novog Hopova slikao je 1776. ikonostas koji je stradao u Drugom svetskom ratu, kada je manastir zapaljen. Sačuvane su samo prestone ikone Bogorodice sa Hristom i Sv. Jovana, kao i nekoliko ikona iz gornjih zona. Za vreme rada na ovom ikonostasu naslikao je portret tadašnjeg hopovskog arhimandrita Jovana Jovanovića, čiji je lik dao proroku Gedeonu na hopovskom ikonostasu. Od njegovog portretnog slikarstva poznat je portret karlovačkog mitropolita Pavla Nenadovića iz nekadašnje galerije Mitropolitskog dvora u Sremskim Karlovcima. Sačuvano je više replika i kasnijih kopija ovoga portreta. Prema Kračunovom crtežu nastao je bakrorezni portret pomenutog mitropolita koji je rezao budimski bakrorezac Johan Filip Binder. Ikonostas crkve u Suseku slikao je između 1776. i 1779. Tekst o završetku slikarskih radova i potpis ostavio je na ikoni Nedremanog oka. U isto vreme slikao je ikone na Bogorodičinom prestolu u crkvi sela Jaska. Poslednja njegova dela nastala su 1780. za Sabornu crkvu u Sremskim Karlovcima. Na horu u mitropolitskoj kapeli Sv. Georgija slikao je ikonostas, koji je uklonjen početkom XX veka prilikom popravke Saborne crkve, a sačuvano je 26 ikona. U maju 1780. opština Saborne crkve poverila mu je da sa Jakovom Orfelinom slika ikonostas proroka na vencu trulnog svoda i četiri jevanđelista u trulu. Umro je u toku radova. Njegovom delu pripadaju prestone ikone sa figurama Sv. Simeona i Sv. Save Srpskog, Sv. Vasilija Velikog i Sv. Grigorija Bogoslova, ikone na dverima, praznične ikone, ikone iz ciklusa Hristovog stradanja Tajna večera i Pranje nogu apostola, i sa vrha ikonostasa Raspeće sa medaljonima Bogorodice i Sv. Jovana Bogoslova. Na osnovu stilske analize pripisana mu je ikona sa predstavom Isusa Hrista sudije sa arhanđelima Sv. Mihailom i Sv. Gavrilom iz crkve man. Šišatovca (danas u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu), datovana u 1780. Osim velikih slikarskih celina, kao što su ikonostasi, izradio je više celivajućih ikona i ripida za crkve u Sremskim Karlovcima, Sv. Save u Čereviću i man. Rakovcu.
Tokom umetničkog stvaralaštva prošao je kroz različite faze i uticaje. U starijim delima prisutni su elementi slovenskog baroka, kao i uticaj D. Bačevića, izraženi u dekorisanju odeće i reljefne pozadine stilizovanom biljnom ornamentikom. Nasuprot ovom arhaičnom načinu izražavanja primećuju se i uticaji zapadnog baroknog slikarstva, maniristički izdužene i izvijene figure, bogato drapiranje odeće i živa paleta koju u poslednjim radovima smenjuje nežnom, rokajno sazdanom od najfinijih svetloplavih, ružičastih, bisernosivih i svetložutih boja.
IZVOR: Petar Momirović, Srpski zapisi i natpisi iz Vojvodine 1, Novi Sad 1993, br. 2019.
LITERATURA: Veljko Petrović, Milan Kašanin, Srpska umetnost u Vojvodini, Novi Sad 1927, 85—86; Lazar Mirković, Teodor Kračun, Novi Sad 1953; R. Nikolić, Poreklo Teodora Kračuna, SRZZSKS, 1956, br. I, 182—185; R. Mihajlović, O poreklu kompozicije "Preobraženje" Teodora Kračuna, ZNM, 1965, br. III, 273—279; Miodrag Kolarić, Klasicizam kod Srba, I, Beograd 1965, 83—85; M. Kolarić, Osnovni problemi srpskog baroka, ZMSLU, 1967, br. 3, 267—271; D. Davidov, Ikone XVIII veka iz Nikolajevske crkve u Starom Slankamenu, ZMSLU, 1970, br. 6, 351—354; Olga Mikić, Delo Teodora Kračuna, Novi Sad 1972; O. Milanović-Jović, Slikari ikonostasa crkve Svetog Nikole u Sremskim Karlovcima, GPSKV, 1976, br. VI—VII, 289—296; V. Matić, Kapela na horu Saborne crkve i njen ikonostas, ZMSLU, 1977, br. 13, 152—162; Pavle Vasić, Umetnička topografija Sremskih Karlovaca, Novi Sad 1978, 88—90; Dejan Medaković, Srpska umetnost u XVIII veku, Beograd 1980, 86—112; Slobodan Mileusnić, Crkveno umetnički predmeti iz riznice fruškogorskih manastira, u: Fruškogorski manastiri, Beograd 1990, 225; Milan Kostić, Zlodela i gresi, Beograd 1990, 145—147; Miroslav Timotijević, Srpsko barokno slikarstvo, Novi Sad 1996; Mirjana Lesek, Barokno slikarstvo u Sremu, Novi Sad 2001; Olga Mikić, Portreti Srba XVIII veka, Novi Sad 2003, 84—85, 225.
M. Lesek Odabrane biografije (tom V) | Matica Srpska
|