Angelina
|
 |
« Odgovor #1 poslato: Septembar 23, 2014, 12:43:39 am » |
|
**
VIDOSAVA KOVAČEVIĆ
Kovačević, Vidosava, slikarka (Beograd, 15. V 1889 — Beograd, 11. IX 1913)
Otac Ljubomir bio je istoričar i političar, majka Draginja Draga. Školovanje je započela 1895. u osnovnoj varoškoj školi a zatim završila devojačku školu (1899—1905) gde joj je nastavnik crtanja bio slikar Rista Vukanović. Na njegovu sugestiju 1903. pohađala je časove crtanja, a umetničko obrazovanje započela 1905. na Umetničko-zanatskoj školi u Beogradu. Predavali su joj Marko Murat, Rista i Beta Vukanović, Dragutin Inkiostri i Đorđe Jovanović. Završila je opšti kurs (1905—1906), specijalni kurs slikarstva (1906—1909), kurs za učitelje crtanja i lepog pisanja (1909—1910) i stekla najviše umetničko obrazovanje u ondašnjoj Srbiji. Letnje raspuste (1909—1911) provodila je kod sestre Milice, supruge pesnika Milana Rakića, tadašnjeg konzula u Prištini. U Beogradu je slikala u prirodi, ponekad sa grupom umetnika okupljenih oko Koste Miličevića, a najčešće sa Anom Marinković, sa kojom je studirala. U februaru 1912. otišla je u Pariz da nastavi školovanje. Nekoliko meseci pohađala je privatnu školu Rosi i Akademiju Žilijen a u septembru 1912. konkurisala u Školi lepih umetnosti. Bila je osma od 120 kandidata i jedina primljena sa južnoslovenskih prostora. U novembru 1912. vratila se u Beograd zbog pogibije brata Vladete u bici kod Kumanova. Na putu se razbolela od gripa koji je dobila u Gatoriju na francusko-španskoj granici, gde je provela leto. Poslata je u Nicu na oporavak, ali se vratila u Beograd i umrla od tuberkuloze.
Jedna je od prvih srpskih slikara koji su se školovali u Parizu. Njen slikarski razvoj kretao se od školskih pouka u stilu akademizma, preko secesijske stilizacije, rada u pleneru svojstvenog impresionistima do faze ekspresivnog kolorita i snažnog poteza. Na delima nastalim tokom školovanja u Umetničko-zanatskoj školi vidljiv je snažan uticaj profesora — minhenskih đaka i prvih srpskih modernista. Crteži, akvareli, vezovi i ulja na platnu iz tog perioda odlikuju se sigurnim crtežom, studioznošću, izuzetnim smislom za kompoziciju i dobro savladanom anatomijom. Pokazala je i izuzetan smisao za vajarstvo, ali je portretno slikarstvo ostalo dominantan žanr do kraja njenog života. Likove je postavljala na tamnu pozadinu, baveći se isključivo realističnom obradom svetlog lica. Jasnom i detaljnom obradom fizionomije ostajala je u okviru pouka akademizma. U drugom periodu (1911—1912) tragala je za ličnim likovnim izrazom. Pod uticajem K. Miličevića oslobađala je potez, unosila bogatiji kolorit i rasvetljavala paletu. Posebnu pažnju poklanjala je psihologiji ličnosti, karakterologiji pokreta, emocionalnosti i duševnom stanju. Izlagala je na godišnjim izložbama Umetničko-zanatske škole u Beogradu (1908—1911). Nije imala samostalnu izložbu za života. Dela su prikazana 1940. u okviru Prve izložbe radova Udruženja ratnih slikara i vajara 1912—1918. u Beogradu a tek 70-ih godina XX veka uključena u izložbe posvećene srpskom slikarstvu prve polovine XX veka i ženama u srpskom slikarstvu (Beograd, Jagodina, Vrbas, Moskva, Zrenjanin, Čačak, Smederevo, Valjevo, Opovo itd.). Retrospektivne izložbe imala je u Narodnom muzeju u Valjevu (1988) i Spomen-zbirci Pavla Beljanskog (2000). Veliki broj radova izgubljen je u Prvom svetskom ratu, neke od najboljih odnela je u Pariz, oni koji su ostali u porodici u drugoj polovini XX veka dospeli su u muzeje u Srbiji putem otkupa i poklona. Pavle Beljanski otkupljivao je njena dela za svoju kolekciju savremenog srpskog slikarstva.
DELA: Friz pauna, 1907/8, SZPB; Friz labudova, 1907/8, SZPB; Friz fazana, 1907/8, SZPB; Dvor u Topčideru, 1908, MGB; Portret Olivere Kovačević, 1908, Privatna svojina; Glava devojke, 1909, SZPB; Ženski portret, 1909, SZPB; Studija starice, 1910, SZPB; Kovači, 1910, SZPB; Devojka u enterijeru, 1910, MGB; Portret seljaka sa šajkačom, 1910, MGB; Devojčica u plavom — Mirzača, 1910, MGB; Portret ciganke, 1910, MGB; Muslimanka u vrtu, 1910, MGB; Portret dečaka, 1910, NMB; Mlada žena s crnim velom, 1910, NMB; Portret starice u crnom, 1910, NMB; Portret mlade žene u plavom, 1910, NMB; Portret Tome Gavaza, 1910, Privatna svojina; Starica, 1910, Privatna svojina; Mrtva priroda, 1911, NMB; Topčider, 1911, MGB; Banaćanin, 1911, SZPB; Krovovi, 1911, SZPB; Pejzaž, 1911, SZPB; Portret žene sa šeširom — Autoportret, 1910, UGNP; Portret devojke, 1911, UGNP; Portret dečaka, 1911, UGNP; Portret starca, 1911, NMV; Portret Milana Rakića, 1911, GMS; Glava devojčice, 1912, SZPB; Plaža, 1912, NMB; Predeo sa mostom, 1912, NMB i dr.
LITERATURA: Branko Lazarević, Izložba Zanatsko-Umetničke Škole, SKG, 1910, br. 1, 54—57; Branko Lazarević, Izložba Zanatsko-Umetničke Škole. Izložba privatnih učenica G-đe B. Vukanović, SKG, 1911, br. 3, 213—214; Zora Simić Milovanović, Slikarka Vidosava Kovačević (1889—1913), Starinar, 1938, 41—52; A., Talentovana slikarka Vidosava Kovačević, Napred, 6. XI 1953, 285; Vera Jovanović Dunđin, Zaboravljena slikarka — Zanimljivi portreti Vidosave Kovačević, Dnevnik, 6. X 1963; Lazar Trifunović, Srpsko slikarstvo 1900—1950, Beograd 1973; Boško Jeremić, Slikarka Vidosava Kovačević, Napred, 9. III 1973; Vera Jovanović, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, Novi Sad 1977, 96; Lazar Trifunović, Srpska crtačko-slikarska i Umetničko-zanatska škola u Beogradu (1895—1914), Beograd 1978, 18, 225— 227, 232, 239, 293, 295—296, 298; Boško Jeremić, Slikarka Vidosava Kovačević, u: Kultura u prošlosti valjevskog kraja, Valjevo 1979, 118—120; Crteži i grafike Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, katalog izložbe, Novi Sad 2004; Likovna zbirka: Od značke do monumentalnog platna, katalog izložbe, Novi Sad 2007, 29—35.
Lj. Lazić Odabrane biografije (tom V) | Matica Srpska
|