*
SAOPŠTENJE 01/07
15. maj 2007.
SAVET BEZBEDNOSTI UN PRED ISTORIJSKOM ULOGOM Preteća rezolucija, kojom bi Savet bezbednosti UN amputirao 15% srpske teritorije (regija Kosovo i Metohija), predstavlja verziju američkog plana da šiptarska manjina dobije državu sa statusom "nadgledane nezavisnosti". To je rezultat završnog projekta kaznene strategije izaslanika OUN Marti Ahtisarija i Misije Saveta bezbednosti, koju je predvodio belgijski ambasador pri UN Johan Verbek (april 2007).
Odbor za odbranu slobode i prava smatra da je Savet bezbednosti pred odgovornim izazovom ne samo zbog evidentnog terora nad Srbima, posebno martovskog pogroma 2004. i ni jednog izvršenog standarda na Kosovu i Metohiji (vratilo se manje od 5000 prognanih) — već stoga što nova rezolucija ne može da udovolji različitim interesnim centrima. Jedni se zalažu za "Kosovo" pod aneksijom EU a drugi za američko "Kosovo" odnosno pridruženu državu NATO- imperije.
Razlozi za "nadgledanu nezavisnost" druge šiptarske države na Balkanu, očito, proizilaze iz američkog uverenja da Šiptari nisu sposobni da sami upravljaju novom državom, te zbog činjenice što su, od dolaska mirovnih snaga NATO i oružanih snaga UN na Kosovu i Metohiji, srpski strosedeoci bili izloženi dirigovanom teroru. Od juna 1999. do februara 2007. izvedeno je 7000 napada na Srbe, 931 od njih je ubijen a nepoznata je sudbina 2488 otetih. Izlazak iz ograđenih geta Srbima je omogućen samo uz pratnju "mirovnih snaga" i to dva puta nedeljno.
Crkve i manastiri pravoslavnih Srba izolovani su žicom i pod zaštitom su vojnika iz međunarodne misije. Na svoja vekovna groblja Srbi mogu da odlaze u vojnoj pratnji i to samo jedanput godišnje o Zadušnicama, danu koji živi logorski Srbi posvećuju slobodnim mrtvim Srbima.
Osmogodišnji rezultat evroatlantske mirovne misije na Kosovu i Metohiji su preko 240 000 proteranih Srba, 20 000 Cigana i sveukupne jevrejske zajednice. Porušeno je, u istom periodu 150 srpskih bogomolja — ali sagrađeno 211 džamija. Na Srbe i druge nacionalne zajednice su u prva četiri meseca 2007. godine izvršena 52 napada.
Iako Savet bezbednosti nema mandat da stvara nove države on uveliko najavljuju skorašnju rezoluciju o "nadgledanoj nezavisnosti Kosova". U tom cilju, na samitu šefova država i vlada jugoistočne Evrope u Zagrebu pomoćnik američkog državnog sekretara Nikolas Berns je ponovio da vlada SAD "podupire nezavisnost Kosova" i želi da se to ostvari do kraja maja 2007. Njegovom intervencijom kod ambasadora SAD u Republici Hrvatskoj, Roberta Bratkea, za službenim stolom dobio je mesto i "poseban uzvanik sa Kosova", Agim Čeku.
U sličnom duhu demokratske tradicije, šef UNMIKA (civilne misije UN na "Kosovu") Joakim Riker je u Prištini, 12. maja izjavio da će međunarodna administracija štititi "teritorijalni integritet Kosova". To je valjda i razlog što je "kosovska vlada" ovog američkog protektorata, u dogovoru sa Rikerom, već pripremila nove pasoše za svoje građane. Nesumnjivo, Riker svoje stavove oslanja na izjavu američkog ambasadora u Srbiji, Majkla Polta, datu u intervjuu za TV B92 dan ranije, a po kojoj će "Kosovo biti nezavisno na teži" (ako Rusija uloži veto u SB) ili "na lakši način".
Žurba da "Kosovo" dobije nezavisnost ima samo jedno objašnjenje: Amerikanci vrše istorijsku reviziju završetka Drugog svetskog rata, što su obelodanili, aprila 2000, na Konferenciji u Bratislavi (tema: "Balkan i proširenje NATO") koju su organizovali američki Državni sekretarijat i Spoljnopolitički institut Republikanske partije. Već u prvoj tački ovog dokumenta američki predstavnici zahtevaju od svojih saveznika "da što pre preduzmu priznanje nezavisne države Kosovo". S obzirom da su u Evropsku uniju brzopotezno primljeni bezmalo svi saveznici Hitlerove Nemačke — jasno je da u istom paketu treba zadovoljiti i Šiptare, koji su takođe bili deo nacifašističke osovine.
Ovaj politički haos recidiv je medijske srbofobije. Naime, licitiralo se brojem Šiptara u južnoj srpskoj regiji: Amerikanci su, zajedno sa pridošlima iz Albanije tokom rata, izbrojali 2,000.000 šiptarskih stradalnika; po Kušnerovom popisu iz 2000. godine taj broj je sveden na 1,039.000, dok interna dokumenta Unmika operišu sa cifrom 800 000. Šiptarski kriminalni narko-politički lobi (na primer, Haradinaj koga inače u Hagu brani kancelarija gospođe Bler — prema Unmikovim izvorima reketira 890 benzinskih pumpi) ne izjašnjava se o ovim demografskim neusaglašenostima.
Savet bezbednosti UN je pred istorijskim izborom: ili će ponoviti grešku sa bespravnim osnivanjem Tribunala u Hagu i pretvoriti se u servis svetskog moćnika ili će braniti dostojanstvo najveće međunarodne institucije koja iznad prava moći stavlja moć prava. Odlukom o takozvanoj nadgledanoj nezavisnosti "Kosova" — Savet bi počinio pravnu besprizornost, značenjski relativizirao Povelju UN, poništio Deklaraciju Generalne skupštine UN od 18. 12.1992, član 5, i pregazio odredbe međunarodnog prava koje je obavezan da poštuje.
Odbor za odbranu slobode i prava traži od Saveta bezbednosti UN da u rešavanju krize na Kosovu i Metohiji postupi suprotno od sukoba sa međunarodnim pravom, istorijom, istinom i zdravim razumom. To će učiniti donošenjem:
1. Rezolucije kojom se prava Šiptara na Kosovu i Metohiju rešavaju shodno pravima proteranih Srba u Hrvatskoj;
2. ili Rezolucijom o stavljanju Šiptara jedino pod starateljstvo, primereno njihovom kršenju ljudskih prava koja su evidentna na svakoj stopi južne srpske regije.
Odbor za odbranu slobode i prava, predsednik Predrag R. Dragić Kijuk |
UK Srbije